Razlika između verzija stranice "Kohezija (hemija)"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.7.3) (Bot dodaje: es:Fuerzas de cohesión |
m r2.7.3) (Bot dodaje: ar:تماسك (كيمياء) |
||
Red 31: | Red 31: | ||
[[Kategorija:Međumolekularne sile]] |
[[Kategorija:Međumolekularne sile]] |
||
[[ar:تماسك (كيمياء)]] |
|||
[[bg:Кохезия (физика)]] |
[[bg:Кохезия (физика)]] |
||
[[de:Kohäsion (Chemie)]] |
[[de:Kohäsion (Chemie)]] |
Verzija na dan 23 februar 2013 u 07:48
Kohezija (lat. cohaerere "držati se skupa") ili kohezivna privlačnost ili kohezivna sila je fizikalna osobina supstance, uzrokovana međumolekularnim privlačenjem između sličnih molekula unutar tijela ili supstance koja ih nastoji ujediniti. Voda, na primjer, je jako kohezivna zbog velike polarnosti koju prave hidrogenske veze u tetraedarskoj konfiguraciji. Rezultat je relativno jaka Coulombova sila (čitaj: Kulonova sila) između molekula. Van der Waalsovi plinovi kao što su metan, međutim, imaju slabu koheziju samo zbog Van der Waalsove sile koji postoje zbog nastalog polariteta u nepolarnim molekulama.
Kohezija, zajedno sa adhezijom (privlačenje između različitih molekula), pomaže u objašnjavanju fenomena kao što su površinski napon i kapilarnost.
Industrijske primjene
Konstruktivna industrija koristi mnoge materijale koji su podložni faznim promjenama tokom instalacije i upotrebe. To uključuje, ali se i ne ograničava, na slijedeće:
Također pogledajte
Vanjski linkovi
Cohesion na Wikimedia Commonsu. |
Nedovršeni članak Kohezija (hemija) koji govori o hemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.