Razlika između verzija stranice "Rendgensko zračenje"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Bot: Migrating 87 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q34777 (translate me) |
m +{{Nedostaju izvori}} |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
|||
[[Datoteka:X-ray by Wilhelm Röntgen of Albert von Kölliker's hand - 18960123-02.jpg|desno|mini|Rendgenska snimka ruke]] |
[[Datoteka:X-ray by Wilhelm Röntgen of Albert von Kölliker's hand - 18960123-02.jpg|desno|mini|Rendgenska snimka ruke]] |
||
'''Rendgensko zračenje''', poznate i kao '''X-zrake''', '''rentgenske''' ili '''rendgenske zrake''', područje su [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] s [[talasna dužina|talasnim dužinama]] između 10 i 0,01 [[nanometar|nm]], što približno odgovara području između [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] i [[gama zračenje|gama zračenja]]. Najpoznatija njihova primjena je u dijagnostičkoj [[radiografija|radiografiji]] i [[kristalografija|kristalografiji]]. Zbog svoje [[energija|energije]] ubrajaju se u [[ionizirajuće zračenje]]. |
'''Rendgensko zračenje''', poznate i kao '''X-zrake''', '''rentgenske''' ili '''rendgenske zrake''', područje su [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] s [[talasna dužina|talasnim dužinama]] između 10 i 0,01 [[nanometar|nm]], što približno odgovara području između [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] i [[gama zračenje|gama zračenja]]. Najpoznatija njihova primjena je u dijagnostičkoj [[radiografija|radiografiji]] i [[kristalografija|kristalografiji]]. Zbog svoje [[energija|energije]] ubrajaju se u [[ionizirajuće zračenje]]. |
||
Verzija na dan 18 april 2013 u 21:05
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Rendgensko zračenje, poznate i kao X-zrake, rentgenske ili rendgenske zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s talasnim dužinama između 10 i 0,01 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja. Najpoznatija njihova primjena je u dijagnostičkoj radiografiji i kristalografiji. Zbog svoje energije ubrajaju se u ionizirajuće zračenje.
Otkriće
Wilhelm Conrad Röntgen objavljuje 1895. da je u modificiranoj Crookesovoj cijevi otkrio nevidljive zrake koje izazivaju fluorescenciju, prolaze kroz materiju, te se ne otklanjaju u magnetskom polju. Röntgen je te zrake nazvao X-zrake zbog njihove nepoznate prirode.
Dobivanje
Rendgensko zračenje nastaje kada elektroni velikom brzinom udaraju u metal, pri čemu dolazi do njihovog naglog usporavanja i izbijanja elektrona iz unutarnjih ljuski atoma metala. Usporavanjem se stvara kontinuirani spektar zakočnog zračenja (bremsstrahlung), a popunjavanjem mjesta sa kojih su izbijeni elektroni nastaju spektralne linije.
Uobičajeni način dobijanja je u rendgenskoj cijevi. To je vakuumska cijev u kojoj se s jedne strane nalazi anoda, a s druge katoda uz koju se nalazi žarna nit. Katoda je na visokom naponu u odnosu na anodu. Kada žarnom niti teče električna struja ona se užari pa katoda izbacuje elektrone koji se ubrzavaju u električnom polju između katode i anode. Elektroni udaraju u u anodu koja je načinjena od materijala koji su otporni na visoku temperaturu, poput molibdena i volframa, a ujedno se i vrti kako bi imala što bolje hlađenje. Pri tome se 99 % energije elektrona pretvara u toplotu, a samo 1 % odlazi u obliku ionizirajućeg zračenja koje pod pravim kutem izlazi kroz mali otvor na rendgenskoj cijevi.
Šablon:Spektar
Nedovršeni članak Rendgensko zračenje koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: Rendgensko zračenje |