Razlika između verzija stranice "Bošnjaci u Mađarskoj"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
|||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Szajci.jpg|200px|mini|Baranjska bošnjačka muška nošnja s tamburicom]] |
[[Datoteka:Szajci.jpg|200px|mini|Baranjska bošnjačka muška nošnja s tamburicom]] |
||
[[Datoteka:Bošnjakuša iz Baranje.jpg|mini|200px|Baranjska bošnjačka ženska nošnja]] |
[[Datoteka:Bošnjakuša iz Baranje.jpg|mini|200px|Baranjska bošnjačka ženska nošnja]] |
||
'''Bošnjaci''' ili ''' |
'''Bošnjaci''' ili '''Bošnjački Hrvati''' ili '''Baranjski Bošnjaci''' ([[mađarski jezik|mađ.]]:''Baranyai bosnyákoku'') su [[etnička grupa]] [[Hrvati|Hrvata]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. |
||
Žive u [[Baranja|Baranji]], u gradu [[Pečuh]]u, <ref>[http://www.croatica.hu/index.php?id=31&lang=1 Croatica.hu] [[Dinko Šokčević]]: ''Povijest Hrvata u Mađarskoj''</ref><ref> [http://hu.mvp.hr/?mh=241&mv=1378&id=4436 MVP RH] Bilateralni odnosi</ref><ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1543 Glas Koncila] ''Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?''</ref><ref>[[Živko Mandić]]: ''Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj'''</ref><ref>[http://www.tanac.hu/TanacStranica/story-h.htm Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh] Priča</ref><ref>[http://www.podravina.net/pdf/VulicKroatist.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: ''Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000.''</ref>, a i u selima [[Kukinj]]u, [[Semelj]]u, <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf Hrvatski glasnik br. 34/2008.] XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju</ref>, [[Udvar]]u <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik5ii.pdf Hrvatski glasnik br. 5/2006.] Bošnjačka svadba </ref>, u [[Salanta|Salanti]] (gdje su došli u 18. vijeku, a danas čine 32% sela), [[Nijemet]]u, [[Pogan]]u <ref name="O govorima">Sanja Vulić: ''O govorima Hrvata u Mađarskoj'', objavljeno na Internetu 09. marta 2007. na www.podravina.net </ref>. i t.d.. Do nedavne prošlosti su bili znatnom zajednicom u [[Ata|Ati]], [[Suka|Suki]] i [[Sukit]]u, međutim tamošnji Hrvati su se znatno pomađarili. Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. vijeku, kada je taj kraj bio pod [[Turska|turskom]] vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. vijeka u [[Pečuh]]u <ref name="O govorima"> </ref>. |
Žive u [[Baranja|Baranji]], u gradu [[Pečuh]]u, <ref>[http://www.croatica.hu/index.php?id=31&lang=1 Croatica.hu] [[Dinko Šokčević]]: ''Povijest Hrvata u Mađarskoj''</ref><ref> [http://hu.mvp.hr/?mh=241&mv=1378&id=4436 MVP RH] Bilateralni odnosi</ref><ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1543 Glas Koncila] ''Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?''</ref><ref>[[Živko Mandić]]: ''Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj'''</ref><ref>[http://www.tanac.hu/TanacStranica/story-h.htm Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh] Priča</ref><ref>[http://www.podravina.net/pdf/VulicKroatist.pdf Podravina.net] [[Sanja Vulić]]: ''Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000.''</ref>, a i u selima [[Kukinj]]u, [[Semelj]]u, <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf Hrvatski glasnik br. 34/2008.] XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju</ref>, [[Udvar]]u <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik5ii.pdf Hrvatski glasnik br. 5/2006.] Bošnjačka svadba </ref>, u [[Salanta|Salanti]] (gdje su došli u 18. vijeku, a danas čine 32% sela), [[Nijemet]]u, [[Pogan]]u <ref name="O govorima">Sanja Vulić: ''O govorima Hrvata u Mađarskoj'', objavljeno na Internetu 09. marta 2007. na www.podravina.net </ref>. i t.d.. Do nedavne prošlosti su bili znatnom zajednicom u [[Ata|Ati]], [[Suka|Suki]] i [[Sukit]]u, međutim tamošnji Hrvati su se znatno pomađarili. Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. vijeku, kada je taj kraj bio pod [[Turska|turskom]] vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. vijeka u [[Pečuh]]u <ref name="O govorima"> </ref>. |
||
Verzija na dan 17 august 2013 u 12:49
Bošnjaci ili Bošnjački Hrvati ili Baranjski Bošnjaci (mađ.:Baranyai bosnyákoku) su etnička grupa Hrvata u Mađarskoj.
Žive u Baranji, u gradu Pečuhu, [1][2][3][4][5][6], a i u selima Kukinju, Semelju, [7], Udvaru [8], u Salanti (gdje su došli u 18. vijeku, a danas čine 32% sela), Nijemetu, Poganu [9]. i t.d.. Do nedavne prošlosti su bili znatnom zajednicom u Ati, Suki i Sukitu, međutim tamošnji Hrvati su se znatno pomađarili. Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. vijeku, kada je taj kraj bio pod turskom vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. vijeka u Pečuhu [9].
Oslobodilački ratovi nisu bili lagodnim za njih, ali je dio preživio sve te ratove. Ni Rákóczijevi kuruci nisu bili milosrdni prema tom kraju, kao ni srpski graničari u carskoj službi; i jedni i drugi su te krajeve divljački opustošili.
U doseljavanju bošnjačkih Hrvata je uvelike pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. -1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.
Tradicionalna zanimanja
Prvi zlatari u Budimu su bili iz redova ove etničke grupe koji su ondje došli u 18. vijeku.
Bavili su se vinogradarstvom na visokoj razini, a to je posebno dobilo maha nakon oslobađanja kmetova u drugoj polovini 19. vijeka. Bošnjaci u okolini gradova su imali u to vrijeme i jak razvitak vrtlarstva.
Također pogledajte
Reference
- ^ Croatica.hu Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj
- ^ MVP RH Bilateralni odnosi
- ^ Glas Koncila Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?
- '^ Živko Mandić: Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj
- ^ Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh Priča
- ^ Podravina.net Sanja Vulić: Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000.
- ^ Hrvatski glasnik br. 34/2008. XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju
- ^ Hrvatski glasnik br. 5/2006. Bošnjačka svadba
- ^ a b Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. marta 2007. na www.podravina.net