Razlika između verzija stranice "Tenor"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte" |
mNo edit summary |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
{{Nedostaju izvori}} |
||
'''Tenor''' je najviši muški glas u modalnom registru, tj. vokalni registar najčešće korišten u pjevanju i |
'''Tenor''' je najviši muški glas u modalnom registru, tj. vokalni registar najčešće korišten u pjevanju i govoru. Nalazi se iznad [[Bariton|baritona]]. Tipični tenor ima raspon od C-a jednu oktavu ispod [[Note|srednjeg C-a]] (261,6 Hz) do C-a jednu oktavu iznad srednjeg C-a (523,2 Hz). Riječ "tenor" dolazi od latinske riječi ''tenere'', što znači "držati". |
||
U horskom pjevanju, tenor je drugi najniži glas, iznad [[bas]]a i ispod [[alt]]a i [[sopran]]a. S obzirom da je pravi tenorski glas rijedak, ponekad viši baritoni ili niže alte pjevaju tenorsku ulogu. |
U horskom pjevanju, tenor je drugi najniži glas, iznad [[bas]]a i ispod [[alt]]a i [[sopran]]a. S obzirom da je pravi tenorski glas rijedak, ponekad viši baritoni ili niže alte pjevaju tenorsku ulogu. |
||
| Red 6: | Red 6: | ||
== U operi == |
== U operi == |
||
Ima više vrsta tenora. U klasičnoj muzici, tenorski glas je |
Ima više vrsta tenora. U klasičnoj muzici, tenorski glas je određen po vokalnom rasponu, vokalnoj boji, vokalnoj težini, [[tesitura|tesituri]] (raspon gdje je glas najprirodniji i najlakše proizvesti), vokalnoj rezonanci, i mjesta izmjene u glasu (''passaggio''). Ove razne osobine su upotrebljene u ocjenjivanju vrste svakog vokalnog raspona, ne samo tenora. |
||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
Verzija na dan 7 juni 2014 u 09:12
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Tenor je najviši muški glas u modalnom registru, tj. vokalni registar najčešće korišten u pjevanju i govoru. Nalazi se iznad baritona. Tipični tenor ima raspon od C-a jednu oktavu ispod srednjeg C-a (261,6 Hz) do C-a jednu oktavu iznad srednjeg C-a (523,2 Hz). Riječ "tenor" dolazi od latinske riječi tenere, što znači "držati".
U horskom pjevanju, tenor je drugi najniži glas, iznad basa i ispod alta i soprana. S obzirom da je pravi tenorski glas rijedak, ponekad viši baritoni ili niže alte pjevaju tenorsku ulogu.
U operi
Ima više vrsta tenora. U klasičnoj muzici, tenorski glas je određen po vokalnom rasponu, vokalnoj boji, vokalnoj težini, tesituri (raspon gdje je glas najprirodniji i najlakše proizvesti), vokalnoj rezonanci, i mjesta izmjene u glasu (passaggio). Ove razne osobine su upotrebljene u ocjenjivanju vrste svakog vokalnog raspona, ne samo tenora.
Također pogledajte
 |
Commons ima datoteke na temu: Tenor |