Razlika između verzija stranice "Maslačak"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
m Fix URL prefix
Red 53: Red 53:
==Vanjski izvori==
==Vanjski izvori==
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Taraxacum+officinale PFAF database Taraxacum officinale]
*[http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Taraxacum+officinale PFAF database Taraxacum officinale]
*[http://http://www.prirodnamedicina.com/maslacak/ Maslačak za jetru i jačanje imuniteta]
*[http://www.prirodnamedicina.com/maslacak/ Maslačak za jetru i jačanje imuniteta]
*[http://e-ljekarna.net/maslacak/ Maslačak – Taraxacum officinale]
*[http://e-ljekarna.net/maslacak/ Maslačak – Taraxacum officinale]



Verzija na dan 14 februar 2015 u 01:16

Maslačak
Taraxacum officinale
Taraxacum officinale
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedAsterales
PorodicaAsteraceae
RodTaraxacum
Weber ex F.H.Wigg., 1780
vrste

Maslačak (lat. Taraxacum) (lišće maslačka poznato pod nazivom radić) je cvijet iz porodice Asteraceae. Maslačak je višegodišnja zeljasta biljka sa žutim cvjetnim glavicama složenim iz velikog broja cjevastih i jezičastih cvjetova. Ima 25 vrsta maslačaka i obično se nalazi u krajevima sa umjerenom i hladnom klimom. Prirodno stanište maslačaka su Afrika, Azija i Evropa, ali se mogu naći i na drugim kontinentima. Cvjeta od marta do oktobra. Mnoge vrste maslačaka mogu proizvesti sjeme aseksualnim putem (apomixis), što znači bez polenizacije, i takvi cvijetovi su genetički identični roditeljskim. Na prostorima Balkana pretežno je rasprostranjena vrsta Taraxacum officinale.

Polje maslačka
Maslačak, cijela biljka
Širenje sjemena
Presijek cvjetne stabljike i mlijeko

Opis

Najpoznatija i najčešća vrsta Taraxacum officinale, zeljasta je višegodišnja biljka sa nazubljenim listovima sa šupljom stabljikom i žutim cvjetom. Korijen je vretenast i u gornjem dijelu razrastao. Cvjeta od aprila do septembra. Nakon cvjetanja pojavljuje se sjeme u obliku bijele pamučaste loptice, koja se rasprhne uz pomoć vjetra i tako širi sjemenje.

Hemijski sastojci

Hemijski sastojci koji preovladavaju u maslačku su: "triterpenska jedinjenja (homotaksasterol, teraksasterol, androsterol, tarakserol, beta-amirin), sterine, beta-sisterin, stigmasterin, holin, taraksol, levulozu, nikotinsku kiselinu, nikotin-amid, najviše u jesen, inulina. U maslačku se mogu naći vitamine A, B i C, karotinoide, triterpenski alkohol. Bogat je i željezom, magnezijem, fosforom, silicijem, natrijem, sumporom, manganom, i enzimima. Korijen maslačka ima složen hemijski sastav. U mliječnom soku sadrži heterozide, ugljikohidrate, minerale pa se koristi za liječenje upale i kamena žučne kese, žutice, smanjenog lučenja mokraće i dr. Dodir sa svježim mliječnim sokom može izazvati alergijsku reakciju kože.

Korištenje u medicini

Indikacije

Kongestija jetre, insuficijencija jetre, hepatitis(A, B i C)[1], holelitijaza, hepatične dermatoze, atonija žučnih putova, hiperholesterolemija, hemoroidi, anemije, oligurije, insuficijencija bubrega, konstipacija, enterokolitis, skorbut, astenija itd. Diuretik [2][3] Holecistitis. Žučni kamenci. Žutica. Atonična dispepsija sa konstipacijom. Mišićni reumatizam. Oligurija.

Upotreba u narodnoj medicini

U narodnoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog, aperitiv te za smanjivanje masnoće u krvi. Od njega se može praviti čaj, sirup ili maslačkovo vino i pivo. Najčešće se koristi za bolesti jetre, žući i probleme urinarnog trakta. „Maslačak pomaže i za u stomačne i crijevne bolesti, te bolesti pluća, jetre. Koristi se i za liječenje hemoroida. Narodni travari su ga preporučavaili i za hipohondriju, bledilo i ostale zdravstvene probleme”. Poznati Hercegovački narodni ljekar Sadik Sadiković kaže:[4]„Pićem svježe izgnječenog soka od maslačka popravlja se porušeno zdravlje i tamo gdje je bila svaka nada izgubljena". Činjenica je da se u narodnoj medicini maslačak najviše upotrebljava za liječenje jetre i žuči[5] Poznato je da korištenje mladog i svježeg lista maslačka u ishrani, kao salata ili dodatak salati. Salata od svježeg maslačka povečava količinu i kvalitet mlijeka kod dojilja.[6] Proljetna salata pravi se od sasvim mladih listova koji se beru prije cvjetanja i van naseljenog područja. Od prženog korijena može se pripremiti zamjena za kahvu. Pupoljci se mogu ukiseliti te služiti kao zamjena za kapare. Uzgaja se kao povrće u mnogim zemljama svijeta. Vrsta Taraxacum kok-saghyz, porijeklom iz Kazahstana, pripada među biljke od kojih se dobiva kaučuk. Rod obuhvata 2290 vrsta[7].

Dodatna literatura

  • Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1981.
  • Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.142
  • Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.
  • Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1980 str. 144

Vanjski izvori

Reference

  1. ^ Oficijelan korijen prema B.P.C. (1949)
  2. ^ Njemačkoj komisiji "E herba i korijen": Holeretik. Diuretik. Stimulator apetita str. 118-120.
  3. ^ Brit. Herb. Pharm. (1983) list i korijen: Diuretik. Stimulator
  4. ^ Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1980 str. 144
  5. ^ Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984. str 142
  6. ^ Salata od maslačka za majčino mlijeko
  7. ^ Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist