Razlika između verzija stranice "Bronzano doba"

Pregled historije

[pregledana izmjena]

[nepregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 4 juli 2015 u 15:38

Bronzano doba (2150. do 750/700. p. n. e.) obilježava proizvodnja bronzanog oružja, oruđa i nakita. To je vrijeme intenzivnog razvoja metalurgije, trgovine i obrta.^[1]

Bronzano doba i prava revolucija u tehnologiji izrade sredstava za proizvodnju, ustvari, javljaju se onda kada je otkriveno da bakar (oko 90%) sa kalajem (oko 10%) daje izuzetno čvrstu i mnogostruko upotrebljivu leguru - bronzu (mjed, tuč). Bronzano doba je počelo prvo na Bliskom Istoku, gdje je vrlo brzo potisnut kamen kao materijal za izradu oruđa i drugih predmeta. Iz ovog centra, bronza se postepeno širila prema ostalim dijelovima svijeta; u Evropi je bila općepoznata oko 2000 godina prije naše ere, a u Kini oko 600 godina kasnije.^[2]

Bronzano doba obilježava, kako upotreba bronze, tako i seoba stočara u vrijeme ranog bronzanog doba (2200. - 1600. p. n. e.) na područje Mediterana. To je bio sljedeći talas indoevropskih doseljenika (nakon prvog talasa seljaka u mlađem kamenom dobu).

Kasno bronzano doba ili vrijeme tzv. kulture polja sa žarama traje od l300. do 750./700. p. n. e. Nositelji ove evropske kulturne pojave pripadaju indoevropskoj grupi, ali nemaju ista etnička obilježja. Zajednički im je obred spaljivanja umrlih, po čemu je ova kultura dobila ime, i pokapanje ostataka u žarama s prilozima nakita, oružja i oruđa. Ovakvi žarni grobovi tvore velike nekropole.

Reference

^ Basler Đ. et al., red. (1979): Praistorija jugoslavenskih zemalja - Paleoltsko i mezolitsko doba. Svjetlost i ANUBiH, Sarajevo.
^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.

Također pogledajte

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Bronzano doba

[1] Basler Đ. et al., red. (1979): Praistorija jugoslavenskih zemalja - Paleoltsko i mezolitsko doba. Svjetlost i ANUBiH, Sarajevo.

[2] Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.

[1]

[2]

@@ Red 1: / Red 1: @@
 [[Datoteka:Collier de Penne.jpg|mini|250px| Bronzano doba - [[:fr:Muséum de Toulouse|Muséum de Toulouse]]]]
-'''Bronzano doba''' ([[2200. p. n. e.|2200]]. do 750/[[700. p. n. e.]]) obilježava proizvodnja bronzanog oružja, oruđa i nakita. To je vrijeme intenzivnog razvoja [[metalurgija|metalurgije]], [[trgovina|trgovine]] i [[obrt]]a.<ref>Basler Đ. et al., red. (1979): Praistorija jugoslavenskih zemalja - Paleoltsko i mezolitsko doba. Svjetlost i ANUBiH, Sarajevo.</ref>
+'''Bronzano doba''' (2[[2200. p. n. e.|150]]. do 750/7[[700. p. n. e.|00. p. n. e.]]) obilježava proizvodnja bronzanog oružja, oruđa i nakita. To je vrijeme intenzivnog razvoja [[metalurgija|metalurgije]], [[trgovina|trgovine]] i [[obrt]]a.<ref>Basler Đ. et al., red. (1979): Praistorija jugoslavenskih zemalja - Paleoltsko i mezolitsko doba. Svjetlost i ANUBiH, Sarajevo.</ref>
 Bronzano doba i prava revolucija u tehnologiji izrade sredstava za proizvodnju, ustvari, javljaju se onda kada je otkriveno da [[bakar]] (oko 90%) sa [[kalaj]]em (oko 10%) daje izuzetno čvrstu i mnogostruko upotrebljivu leguru - bronzu (mjed, tuč). Bronzano doba je počelo prvo na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]], gdje je vrlo brzo potisnut kamen kao materijal za izradu oruđa i drugih predmeta. Iz ovog centra, [[bronza]] se postepeno širila prema ostalim dijelovima svijeta; u Evropi je bila općepoznata oko 2000 godina prije naše ere, a u [[Kina|Kini]] oko 600 godina kasnije.<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
@@ Red 6: / Red 6: @@
 Bronzano doba obilježava, kako upotreba bronze, tako i seoba stočara u vrijeme '''ranog bronzanog doba''' (2200. - 1600. p. n. e.) na područje [[Mediteran]]a. To je bio sljedeći talas indoevropskih doseljenika (nakon prvog talasa seljaka u mlađem kamenom dobu).
-'''Kasno bronzano doba''' ili vrijeme tzv. kulture polja sa šarama traje od l300. do 750./700. p. n. e.
+'''Kasno bronzano doba''' ili vrijeme tzv. kulture polja sa žarama traje od l300. do 750./700. p. n. e.
 Nositelji ove evropske kulturne pojave pripadaju indoevropskoj grupi, ali nemaju ista etnička obilježja. Zajednički im je obred spaljivanja umrlih, po čemu je ova kultura dobila ime, i pokapanje ostataka u žarama s prilozima nakita, oružja i oruđa. Ovakvi žarni grobovi tvore velike [[nekropola|nekropole]].