Razlika između verzija stranice "Carigrad"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Automatska zamijena teksta (-Vidi još +Takoder pogledajte)
mNo edit summary
Red 3: Red 3:
Drugi slavenski naziv je Konstantinov grad ([[staroslavenski jezik|stsl.]] i [[crkvenoslavenski jezik|crsl.]] Константинь градъ, [[crkvenoslavenski jezik|crsl.]] Константиноградъ) i on je neposredni prevod [[grčki jezik|grčkog]] naziva grada ([[grčki jezik|grč.]] Κωνσταντινούπολη).
Drugi slavenski naziv je Konstantinov grad ([[staroslavenski jezik|stsl.]] i [[crkvenoslavenski jezik|crsl.]] Константинь градъ, [[crkvenoslavenski jezik|crsl.]] Константиноградъ) i on je neposredni prevod [[grčki jezik|grčkog]] naziva grada ([[grčki jezik|grč.]] Κωνσταντινούπολη).


Carigrad je staroslavenski prevod grčke riječi ''-{Βασιλὶς Πόλις}-''. Spajanjem slavenske riječe [[car]] za „[[Cezar (titula)|Cezara]]/[[Imperator (rimska titula)|Imperatora]]“ i grada nastao je „Carev grad“.
Carigrad je staroslavenski prevod grčke riječi ''Βασιλὶς Πόλις''. Spajanjem slavenske riječe [[car]] za „[[Cezar (titula)|Cezara]]/[[Imperator (rimska titula)|Imperatora]]“ i grada nastao je „Carev grad“.


Bugari su prilagodili riječ za [[Veliko Trnovo|Tarnovgrad]] (''-{Царевград Тарнов}-''), jedne od prijestonica bugarskog cara, ali nakon pada [[Balkansko poluostrvo|Balkana]] pod [[Osmansko carstvo|osmansku vlast]], bugarska riječ je korištena samo kao još jedan naziv za Konstantinopolj.<ref>Софроний Врачански. Житие и страдания на грешния Софроний. София 1987. Стр. 55 (An explanatory endnote to [[Sophronius of Vratsa]]'s autobiography)</ref><ref>Найден Геров. 1895-1904. Речник на блъгарский язик. (the entry on ''царь'' in [[Naiden Gerov]]'s Dictionary of the Bulgarian Language)</ref><ref>Симеонова, Маргарита. Речник на езика на Васил Левски. София, ИК "БАН", 2004 (the entry on ''царь'' in Margarita Simeonova's ''Dictionary of the Language of [[Vasil Levski]]'')</ref>
Bugari su prilagodili riječ za [[Veliko Trnovo|Tarnovgrad]] (''Царевград Тарнов''), jedne od prijestonica bugarskog cara, ali nakon pada [[Balkansko poluostrvo|Balkana]] pod [[Osmansko carstvo|osmansku vlast]], bugarska riječ je korištena samo kao još jedan naziv za Konstantinopolj.<ref>Софроний Врачански. Житие и страдания на грешния Софроний. София 1987. Стр. 55 (An explanatory endnote to [[Sophronius of Vratsa]]'s autobiography)</ref><ref>Найден Геров. 1895-1904. Речник на блъгарский язик. (the entry on ''царь'' in [[Naiden Gerov]]'s Dictionary of the Bulgarian Language)</ref><ref>Симеонова, Маргарита. Речник на езика на Васил Левски. София, ИК "БАН", 2004 (the entry on ''царь'' in Margarita Simeonova's ''Dictionary of the Language of [[Vasil Levski]]'')</ref>


== Takoder pogledajte ==
== Takoder pogledajte ==

Verzija na dan 25 decembar 2015 u 20:52

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopolj, glavni grad Bizantijskog carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj i zove se Istanbul.

Drugi slavenski naziv je Konstantinov grad (stsl. i crsl. Константинь градъ, crsl. Константиноградъ) i on je neposredni prevod grčkog naziva grada (grč. Κωνσταντινούπολη).

Carigrad je staroslavenski prevod grčke riječi Βασιλὶς Πόλις. Spajanjem slavenske riječe car za „Cezara/Imperatora“ i grada nastao je „Carev grad“.

Bugari su prilagodili riječ za Tarnovgrad (Царевград Тарнов), jedne od prijestonica bugarskog cara, ali nakon pada Balkana pod osmansku vlast, bugarska riječ je korištena samo kao još jedan naziv za Konstantinopolj.[1][2][3]

Takoder pogledajte

Izvori

  1. ^ Софроний Врачански. Житие и страдания на грешния Софроний. София 1987. Стр. 55 (An explanatory endnote to Sophronius of Vratsa's autobiography)
  2. ^ Найден Геров. 1895-1904. Речник на блъгарский язик. (the entry on царь in Naiden Gerov's Dictionary of the Bulgarian Language)
  3. ^ Симеонова, Маргарита. Речник на езика на Васил Левски. София, ИК "БАН", 2004 (the entry on царь in Margarita Simeonova's Dictionary of the Language of Vasil Levski)