Razlika između verzija stranice "Franjo Rački"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: Franjo Rački (1828-1894) hrvatski političar i historičar, akademik JAZU. U mladosti F. Rački je prihvatio ideje ilirskog pokreta i kasnije ih je zastupao do kraja živo...
 
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Infokutija biografija
[[Franjo Rački]] ([[1828]]-[[1894]]) hrvatski političar i historičar, akademik JAZU.
|ime =Franjo
|prezime =Rački
|slika =
|širina slike =
|tekst uz sliku =
|dan rođenja =25
|mjesec rođenja =novembar
|godina rođenja =1828
|mjesto rođenja =Fužine
|država rođenja =Hrvatska
|dan smrti =13
|mjesec smrti =februar
|godina smrti =1894
|mjesto smrti =Zagreb
|država smrti =Hrvatska
|ženski pol =
}}
'''Franjo Rački''' ([[Fužine]], [[25. novembar]] [[1828]]. - [[Zagreb]], [[13. februar]] [[1894]].) hrvatski političar i historičar, akademik JAZU.


U mladosti F. Rački je prihvatio ideje ilirskog pokreta i kasnije ih je zastupao do kraja života. Bio je [[teolog]] po struci, ali se bavio historijom. Poslije [[1860]]., pored historije, bavio se i politikom. Bio je prijatelj sa [[Josip Štrosmajer|Josipom Štrosmajerom]] i ugledni predstavnik Štrosmajerove Narodne stranke. Zastupao je ideje solidarnosti među [[Slaveni]]ma i zalagao se za federalno uređenje Austrije. Kao protivnik [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] ([[1868]]) povlači se iz politike.
U mladosti F. Rački je prihvatio ideje ilirskog pokreta i kasnije ih je zastupao do kraja života. Bio je [[teolog]] po struci, ali se bavio historijom. Poslije [[1860]]., pored historije, bavio se i politikom. Bio je prijatelj sa [[Josip Štrosmajer|Josipom Štrosmajerom]] i ugledni predstavnik Štrosmajerove Narodne stranke. Zastupao je ideje solidarnosti među [[Slaveni]]ma i zalagao se za federalno uređenje Austrije. Kao protivnik [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] ([[1868]]) povlači se iz politike.
Red 6: Red 24:


U krilu historiografije [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]] Franjo Rački je poznat po studiji Bogumili i patareni te radu o starom bosanskom grbu.
U krilu historiografije [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]] Franjo Rački je poznat po studiji Bogumili i patareni te radu o starom bosanskom grbu.



== Literatura o Franji Račkom ==
== Literatura o Franji Račkom ==


[[Sima Ćirković]], Beseda Franje Račkog sto godina kasnije, “Kosovska bitka u istoriografiji”, SANU, Istorijski institut, Zbornik radova 11, Beograd 1990, 71-76.
* [[Sima Ćirković]], Beseda Franje Račkog sto godina kasnije, “Kosovska bitka u istoriografiji”, SANU, Istorijski institut, Zbornik radova 11, Beograd 1990, 71-76.
* Sima Ćirković, Rački Franjo, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 619-620.

* [[Ignacije Gavran]], Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački), Svjetlo riječi XI/128, Livno 1993, 12-13.
Sima Ćirković, Rački Franjo, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 619-620.
* Ignacije Gavran, Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački, 1828.-1894.), “Ignacije Gavran, Putevi i putokazi III (Niz članaka o našoj prošlosti)”, Svjetlo riječi, Knjižnica Baština, Knjiga 7, Sarajevo 1998, 84-88.

* [[Mirjana Gross]], O ideološkom sustavu Franje Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 5-33.
[[Ignacije Gavran]], Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački), Svjetlo riječi XI/128, Livno 1993, 12-13.
* [[Ante Gulin]], Bibliografija radova Franje Račkoga i bibliografija radova o njemu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 275-373.

* [[Mirko Marković]], Udio Franje Račkog u napretku naše historijske geografije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 129-139.
Ignacije Gavran, Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački, 1828.-1894.), “Ignacije Gavran, Putevi i putokazi III (Niz članaka o našoj prošlosti)”, Svjetlo riječi, Knjižnica Baština, Knjiga 7, Sarajevo 1998, 84-88.
* [[Vjekoslav Maštrović]], Zadar i osnivanje Jugoslavenske akademije s osvrtom na Franju Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 243-257.

[[Mirjana Gross]], O ideološkom sustavu Franje Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 5-33.
* [[Matijević-Sokol Mirjana]], Rački Franjo, “Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture“, Zagreb 1980, 523-524.
* [[Kosta Milutinović]], Franjo Rački i Ilarion Ruvarac, Zbornik za istoriju MS 21, Novi Sad 1980, 159-170.

[[Ante Gulin]], Bibliografija radova Franje Račkoga i bibliografija radova o njemu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 275-373.
* [[Dušan Nedeljković]], Franjo Rački u istoriji filozofije danas, Zbornik 9, Zagreb 1979, 141-146.
* [[Dragutin Pavličević]], Franjo Rački i istočno pitanje (1860-1885), Zbornik 9, Zagreb 1979, 185-216.

[[Mirko Marković]], Udio Franje Račkog u napretku naše historijske geografije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 129-139.
* [[Matko Peić]], Franjo Rački kao putopisac, Zbornik 9, Zagreb 1979, 269-274.
* [[Makso Peloza]], Značenje rada Franje Račkog u rimskim i talijanskim arhivama i bibliotekama za razvoj hrvatske historiografiije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 147-183.

* [[Ivo Perić]], Franjo Rački i Dubrovnik, Anali 32, Dubrovnik 1994, 143157.
[[Vjekoslav Maštrović]], Zadar i osnivanje Jugoslavenske akademije s osvrtom na Franju Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 243-257.
* Ivanka Petrović, Franjo Rački – otac hrvatske Cyrillo-Methodiane, Zbornik 9, Zagreb 1979, 47-99.

[[Matijević-Sokol Mirjana]], Rački Franjo, “Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture“, Zagreb 1980, 523-524.
* [[Rade Petrović]], Franjo Rački o istorijskom pravu na Bosnu i Hercegovinu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 217-225.
* [[Harlampije Polenaković]], Braća Miladinovci i dr Franjo Rački, Zbornik 9, Zagreb 1979, 259-268.

* I. L. Rovnjakova, Franjo Rački i Rusija – Iz povijesti hrvatsko-ruskih kulturnih odnosa u posljednjoj trećini 19. stoljeća, (na ruskom) “Zarubežnije Slavjane i ruskaja kultura”, Akademija nauk SSSR, Moskva 1978.
[[Kosta Milutinović]], Franjo Rački i Ilarion Ruvarac, Zbornik za istoriju MS 21, Novi Sad 1980, 159-170.
* [[Miron Sikirić]], Povjesnik Franjo Rački (Uz stotu obljetnicu smrti 1894.-1994.), Bilten FTS XXI/2, Samobor 1993/1994, 210-215.

[[Dušan Nedeljković]], Franjo Rački u istoriji filozofije danas, Zbornik 9, Zagreb 1979, 141-146.
* [[Hodimir Sirotković]], Stavovi Franje Račkoga o riječkom pitanju, Zbornik 9, Zagreb 1979, 227-242.
* Nikša Stančić, Franjo Rački o historiografiji kao znanosti i njenoj društvenoj funkciji, Zbornik 9, Zagreb 1979, 34-45.

[[Dragutin Pavličević]], Franjo Rački i istočno pitanje (1860-1885), Zbornik 9, Zagreb 1979, 185-216.
* [[Franjo Zenko]], Osvjetovljenje povijesnog mišljenja u (mladog) Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 101-127.
* ... Rački Franjo, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 6 (Nih-Ras)”, Zagreb 1980, 711-712.

* ... Rački Franjo, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 3 (R-Š)”, 3 izdanje, Prosveta, Beograd 1978., (Fototipsko preštampano izdanje 1980), 37.
[[Matko Peić]], Franjo Rački kao putopisac, Zbornik 9, Zagreb 1979, 269-274.

[[Makso Peloza]], Značenje rada Franje Račkog u rimskim i talijanskim arhivama i bibliotekama za razvoj hrvatske historiografiije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 147-183.

[[Ivo Perić]], Franjo Rački i Dubrovnik, Anali 32, Dubrovnik 1994, 143157.

Ivanka Petrović, Franjo Rački – otac hrvatske Cyrillo-Methodiane, Zbornik 9, Zagreb 1979, 47-99.

[[Rade Petrović]], Franjo Rački o istorijskom pravu na Bosnu i Hercegovinu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 217-225.

[[Harlampije Polenaković]], Braća Miladinovci i dr Franjo Rački, Zbornik 9, Zagreb 1979, 259-268.

I. L. Rovnjakova, Franjo Rački i Rusija – Iz povijesti hrvatsko-ruskih kulturnih odnosa u posljednjoj trećini 19. stoljeća, (na ruskom) “Zarubežnije Slavjane i ruskaja kultura”, Akademija nauk SSSR, Moskva 1978.

[[Miron Sikirić]], Povjesnik Franjo Rački (Uz stotu obljetnicu smrti 1894.-1994.), Bilten FTS XXI/2, Samobor 1993/1994, 210-215.


[[Hodimir Sirotković]], Stavovi Franje Račkoga o riječkom pitanju, Zbornik 9, Zagreb 1979, 227-242.


Nikša Stančić, Franjo Rački o historiografiji kao znanosti i njenoj društvenoj funkciji, Zbornik 9, Zagreb 1979, 34-45.


[[Kategorija: Historiografija srednjovjekovne Bosne|Rački, Franjo]]
[[Franjo Zenko]], Osvjetovljenje povijesnog mišljenja u (mladog) Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 101-127.
[[Kategorija: Hrvatski historičari|Rački, Franjo]]


... Rački Franjo, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 6 (Nih-Ras)”, Zagreb 1980, 711-712.


... Rački Franjo, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 3 (R-Š)”, 3 izdanje, Prosveta, Beograd 1978., (Fototipsko preštampano izdanje 1980), 37.


[[hr:Franjo Rački]]
[[Kategorija: Historiografija srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija: Hrvatski historičari]]

Verzija na dan 18 mart 2007 u 21:28

Franjo

Franjo Rački (Fužine, 25. novembar 1828. - Zagreb, 13. februar 1894.) hrvatski političar i historičar, akademik JAZU.

U mladosti F. Rački je prihvatio ideje ilirskog pokreta i kasnije ih je zastupao do kraja života. Bio je teolog po struci, ali se bavio historijom. Poslije 1860., pored historije, bavio se i politikom. Bio je prijatelj sa Josipom Štrosmajerom i ugledni predstavnik Štrosmajerove Narodne stranke. Zastupao je ideje solidarnosti među Slavenima i zalagao se za federalno uređenje Austrije. Kao protivnik Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868) povlači se iz politike.

Franjo Rački je jedan od osnivača JAZU (danas HAZU) i njen prvi predsjednik (1868-1886). Po naučnim dostignućima Rački je najveći hrvatski historičar 19. vijeka. Uredio je 26 svezaka Starina JAZU, gdje je objavljivana izvorna građa. Objavio je veći broj radova.

U krilu historiografije srednjovjekovne Bosne Franjo Rački je poznat po studiji Bogumili i patareni te radu o starom bosanskom grbu.

Literatura o Franji Račkom

  • Sima Ćirković, Beseda Franje Račkog sto godina kasnije, “Kosovska bitka u istoriografiji”, SANU, Istorijski institut, Zbornik radova 11, Beograd 1990, 71-76.
  • Sima Ćirković, Rački Franjo, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 619-620.
  • Ignacije Gavran, Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački), Svjetlo riječi XI/128, Livno 1993, 12-13.
  • Ignacije Gavran, Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački, 1828.-1894.), “Ignacije Gavran, Putevi i putokazi III (Niz članaka o našoj prošlosti)”, Svjetlo riječi, Knjižnica Baština, Knjiga 7, Sarajevo 1998, 84-88.
  • Mirjana Gross, O ideološkom sustavu Franje Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 5-33.
  • Ante Gulin, Bibliografija radova Franje Račkoga i bibliografija radova o njemu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 275-373.
  • Mirko Marković, Udio Franje Račkog u napretku naše historijske geografije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 129-139.
  • Vjekoslav Maštrović, Zadar i osnivanje Jugoslavenske akademije s osvrtom na Franju Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 243-257.
  • Matijević-Sokol Mirjana, Rački Franjo, “Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture“, Zagreb 1980, 523-524.
  • Kosta Milutinović, Franjo Rački i Ilarion Ruvarac, Zbornik za istoriju MS 21, Novi Sad 1980, 159-170.
  • Dušan Nedeljković, Franjo Rački u istoriji filozofije danas, Zbornik 9, Zagreb 1979, 141-146.
  • Dragutin Pavličević, Franjo Rački i istočno pitanje (1860-1885), Zbornik 9, Zagreb 1979, 185-216.
  • Matko Peić, Franjo Rački kao putopisac, Zbornik 9, Zagreb 1979, 269-274.
  • Makso Peloza, Značenje rada Franje Račkog u rimskim i talijanskim arhivama i bibliotekama za razvoj hrvatske historiografiije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 147-183.
  • Ivo Perić, Franjo Rački i Dubrovnik, Anali 32, Dubrovnik 1994, 143157.
  • Ivanka Petrović, Franjo Rački – otac hrvatske Cyrillo-Methodiane, Zbornik 9, Zagreb 1979, 47-99.
  • Rade Petrović, Franjo Rački o istorijskom pravu na Bosnu i Hercegovinu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 217-225.
  • Harlampije Polenaković, Braća Miladinovci i dr Franjo Rački, Zbornik 9, Zagreb 1979, 259-268.
  • I. L. Rovnjakova, Franjo Rački i Rusija – Iz povijesti hrvatsko-ruskih kulturnih odnosa u posljednjoj trećini 19. stoljeća, (na ruskom) “Zarubežnije Slavjane i ruskaja kultura”, Akademija nauk SSSR, Moskva 1978.
  • Miron Sikirić, Povjesnik Franjo Rački (Uz stotu obljetnicu smrti 1894.-1994.), Bilten FTS XXI/2, Samobor 1993/1994, 210-215.
  • Hodimir Sirotković, Stavovi Franje Račkoga o riječkom pitanju, Zbornik 9, Zagreb 1979, 227-242.
  • Nikša Stančić, Franjo Rački o historiografiji kao znanosti i njenoj društvenoj funkciji, Zbornik 9, Zagreb 1979, 34-45.
  • Franjo Zenko, Osvjetovljenje povijesnog mišljenja u (mladog) Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 101-127.
  • ... Rački Franjo, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 6 (Nih-Ras)”, Zagreb 1980, 711-712.
  • ... Rački Franjo, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 3 (R-Š)”, 3 izdanje, Prosveta, Beograd 1978., (Fototipsko preštampano izdanje 1980), 37.