Razlika između verzija stranice "Franjo Rački"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Nova strana: Franjo Rački (1828-1894) hrvatski političar i historičar, akademik JAZU. U mladosti F. Rački je prihvatio ideje ilirskog pokreta i kasnije ih je zastupao do kraja živo... |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija biografija |
|||
⚫ | |||
|ime =Franjo |
|||
|prezime =Rački |
|||
|slika = |
|||
|širina slike = |
|||
|tekst uz sliku = |
|||
|dan rođenja =25 |
|||
|mjesec rođenja =novembar |
|||
|godina rođenja =1828 |
|||
|mjesto rođenja =Fužine |
|||
|država rođenja =Hrvatska |
|||
|dan smrti =13 |
|||
|mjesec smrti =februar |
|||
|godina smrti =1894 |
|||
|mjesto smrti =Zagreb |
|||
|država smrti =Hrvatska |
|||
|ženski pol = |
|||
}} |
|||
⚫ | |||
U mladosti F. Rački je prihvatio ideje ilirskog pokreta i kasnije ih je zastupao do kraja života. Bio je [[teolog]] po struci, ali se bavio historijom. Poslije [[1860]]., pored historije, bavio se i politikom. Bio je prijatelj sa [[Josip Štrosmajer|Josipom Štrosmajerom]] i ugledni predstavnik Štrosmajerove Narodne stranke. Zastupao je ideje solidarnosti među [[Slaveni]]ma i zalagao se za federalno uređenje Austrije. Kao protivnik [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] ([[1868]]) povlači se iz politike. |
U mladosti F. Rački je prihvatio ideje ilirskog pokreta i kasnije ih je zastupao do kraja života. Bio je [[teolog]] po struci, ali se bavio historijom. Poslije [[1860]]., pored historije, bavio se i politikom. Bio je prijatelj sa [[Josip Štrosmajer|Josipom Štrosmajerom]] i ugledni predstavnik Štrosmajerove Narodne stranke. Zastupao je ideje solidarnosti među [[Slaveni]]ma i zalagao se za federalno uređenje Austrije. Kao protivnik [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] ([[1868]]) povlači se iz politike. |
||
Red 6: | Red 24: | ||
U krilu historiografije [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]] Franjo Rački je poznat po studiji Bogumili i patareni te radu o starom bosanskom grbu. |
U krilu historiografije [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]] Franjo Rački je poznat po studiji Bogumili i patareni te radu o starom bosanskom grbu. |
||
== Literatura o Franji Račkom == |
== Literatura o Franji Račkom == |
||
[[Sima Ćirković]], Beseda Franje Račkog sto godina kasnije, “Kosovska bitka u istoriografiji”, SANU, Istorijski institut, Zbornik radova 11, Beograd 1990, 71-76. |
* [[Sima Ćirković]], Beseda Franje Račkog sto godina kasnije, “Kosovska bitka u istoriografiji”, SANU, Istorijski institut, Zbornik radova 11, Beograd 1990, 71-76. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
* [[Mirko Marković]], Udio Franje Račkog u napretku naše historijske geografije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 129-139. |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[ |
* [[Matijević-Sokol Mirjana]], Rački Franjo, “Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture“, Zagreb 1980, 523-524. |
||
⚫ | |||
[[ |
* [[Dušan Nedeljković]], Franjo Rački u istoriji filozofije danas, Zbornik 9, Zagreb 1979, 141-146. |
||
⚫ | |||
[[ |
* [[Matko Peić]], Franjo Rački kao putopisac, Zbornik 9, Zagreb 1979, 269-274. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[ |
* [[Rade Petrović]], Franjo Rački o istorijskom pravu na Bosnu i Hercegovinu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 217-225. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[ |
* [[Hodimir Sirotković]], Stavovi Franje Račkoga o riječkom pitanju, Zbornik 9, Zagreb 1979, 227-242. |
||
⚫ | |||
[[ |
* [[Franjo Zenko]], Osvjetovljenje povijesnog mišljenja u (mladog) Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 101-127. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[Franjo Zenko]], Osvjetovljenje povijesnog mišljenja u (mladog) Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 101-127. |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[hr:Franjo Rački]] |
|||
⚫ | |||
⚫ |
Verzija na dan 18 mart 2007 u 21:28
Franjo |
---|
Franjo Rački (Fužine, 25. novembar 1828. - Zagreb, 13. februar 1894.) hrvatski političar i historičar, akademik JAZU.
U mladosti F. Rački je prihvatio ideje ilirskog pokreta i kasnije ih je zastupao do kraja života. Bio je teolog po struci, ali se bavio historijom. Poslije 1860., pored historije, bavio se i politikom. Bio je prijatelj sa Josipom Štrosmajerom i ugledni predstavnik Štrosmajerove Narodne stranke. Zastupao je ideje solidarnosti među Slavenima i zalagao se za federalno uređenje Austrije. Kao protivnik Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868) povlači se iz politike.
Franjo Rački je jedan od osnivača JAZU (danas HAZU) i njen prvi predsjednik (1868-1886). Po naučnim dostignućima Rački je najveći hrvatski historičar 19. vijeka. Uredio je 26 svezaka Starina JAZU, gdje je objavljivana izvorna građa. Objavio je veći broj radova.
U krilu historiografije srednjovjekovne Bosne Franjo Rački je poznat po studiji Bogumili i patareni te radu o starom bosanskom grbu.
Literatura o Franji Račkom
- Sima Ćirković, Beseda Franje Račkog sto godina kasnije, “Kosovska bitka u istoriografiji”, SANU, Istorijski institut, Zbornik radova 11, Beograd 1990, 71-76.
- Sima Ćirković, Rački Franjo, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 619-620.
- Ignacije Gavran, Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački), Svjetlo riječi XI/128, Livno 1993, 12-13.
- Ignacije Gavran, Veliki učenjak a nesretan političar (Franjo Rački, 1828.-1894.), “Ignacije Gavran, Putevi i putokazi III (Niz članaka o našoj prošlosti)”, Svjetlo riječi, Knjižnica Baština, Knjiga 7, Sarajevo 1998, 84-88.
- Mirjana Gross, O ideološkom sustavu Franje Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 5-33.
- Ante Gulin, Bibliografija radova Franje Račkoga i bibliografija radova o njemu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 275-373.
- Mirko Marković, Udio Franje Račkog u napretku naše historijske geografije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 129-139.
- Vjekoslav Maštrović, Zadar i osnivanje Jugoslavenske akademije s osvrtom na Franju Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 243-257.
- Matijević-Sokol Mirjana, Rački Franjo, “Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture“, Zagreb 1980, 523-524.
- Kosta Milutinović, Franjo Rački i Ilarion Ruvarac, Zbornik za istoriju MS 21, Novi Sad 1980, 159-170.
- Dušan Nedeljković, Franjo Rački u istoriji filozofije danas, Zbornik 9, Zagreb 1979, 141-146.
- Dragutin Pavličević, Franjo Rački i istočno pitanje (1860-1885), Zbornik 9, Zagreb 1979, 185-216.
- Matko Peić, Franjo Rački kao putopisac, Zbornik 9, Zagreb 1979, 269-274.
- Makso Peloza, Značenje rada Franje Račkog u rimskim i talijanskim arhivama i bibliotekama za razvoj hrvatske historiografiije, Zbornik 9, Zagreb 1979, 147-183.
- Ivo Perić, Franjo Rački i Dubrovnik, Anali 32, Dubrovnik 1994, 143157.
- Ivanka Petrović, Franjo Rački – otac hrvatske Cyrillo-Methodiane, Zbornik 9, Zagreb 1979, 47-99.
- Rade Petrović, Franjo Rački o istorijskom pravu na Bosnu i Hercegovinu, Zbornik 9, Zagreb 1979, 217-225.
- Harlampije Polenaković, Braća Miladinovci i dr Franjo Rački, Zbornik 9, Zagreb 1979, 259-268.
- I. L. Rovnjakova, Franjo Rački i Rusija – Iz povijesti hrvatsko-ruskih kulturnih odnosa u posljednjoj trećini 19. stoljeća, (na ruskom) “Zarubežnije Slavjane i ruskaja kultura”, Akademija nauk SSSR, Moskva 1978.
- Miron Sikirić, Povjesnik Franjo Rački (Uz stotu obljetnicu smrti 1894.-1994.), Bilten FTS XXI/2, Samobor 1993/1994, 210-215.
- Hodimir Sirotković, Stavovi Franje Račkoga o riječkom pitanju, Zbornik 9, Zagreb 1979, 227-242.
- Nikša Stančić, Franjo Rački o historiografiji kao znanosti i njenoj društvenoj funkciji, Zbornik 9, Zagreb 1979, 34-45.
- Franjo Zenko, Osvjetovljenje povijesnog mišljenja u (mladog) Račkog, Zbornik 9, Zagreb 1979, 101-127.
- ... Rački Franjo, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 6 (Nih-Ras)”, Zagreb 1980, 711-712.
- ... Rački Franjo, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 3 (R-Š)”, 3 izdanje, Prosveta, Beograd 1978., (Fototipsko preštampano izdanje 1980), 37.