Razlika između verzija stranice "Edmond Halley"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
 
Red 16: Red 16:
| značajna_djela =
| značajna_djela =
}}
}}
'''Edmond Halley''' (8. novembar 1656 14. januar 1742) bio je [[engleska|engleski]] astronom.
'''Edmond Halley''' (8. novembar 1656 14. januar 1742) bio je [[engleska|engleski]] astronom.


Bio je profesor [[geometrija|geometrije]] na Oxfordskom univerzitetu te upravitelj Greenwichkog opservatorija. Istakao se radom o stazama [[planeta]], katalogirizirao je 341 zvijezdu južne hemisfere, iznio vlastitu teoriju o kretanju stajačica, izradio kartu vjetrova iznad [[okean]]a, prvu meteorološku kartu uopće. Razradio je metodu za određivanje Sunčeve paralakse pomoću prolaska Venere.
Bio je profesor [[geometrija|geometrije]] na Oxfordskom univerzitetu te upravitelj Greenwichkog opservatorija. Istakao se radom o stazama [[planeta]], katalogirizirao je 341 zvijezdu južne hemisfere, iznio vlastitu teoriju o kretanju stajačica, izradio kartu vjetrova iznad [[okean]]a, prvu meteorološku kartu uopće. Razradio je metodu za određivanje Sunčeve paralakse pomoću prolaska Venere.

Trenutna verzija na dan 19 april 2020 u 17:43

Edmond Halley
Rođenje (1656-11-08) 8. novembar 1656.
Haggerston, Engleska
Smrt14. januar 1742(1742-01-14) (85 godina)
Greenwich, Engleska

Edmond Halley (8. novembar 1656 – 14. januar 1742) bio je engleski astronom.

Bio je profesor geometrije na Oxfordskom univerzitetu te upravitelj Greenwichkog opservatorija. Istakao se radom o stazama planeta, katalogirizirao je 341 zvijezdu južne hemisfere, iznio vlastitu teoriju o kretanju stajačica, izradio kartu vjetrova iznad okeana, prvu meteorološku kartu uopće. Razradio je metodu za određivanje Sunčeve paralakse pomoću prolaska Venere.

Na temelju Newtonove teorije Halley je utvrdio putanju i trajanje ophodnje komete iz 1682, proračunavši da će se na našem nebu ona ponovo pojaviti nakon 76 godina – 1757. To je slavnog astronoma potaknulo da ode proročici koja mu je prorekla da će živjeti duže od stotinu godina. Ohrabren proročanstvom, Halley je nestrpljivo brojao godine. Ali, 86. godina bila je kraj njegovog života. Ipak, budući da je proračun bio tačan i kometa se pojavila tačno u nagoviješteno vrijeme, 1757. u učenjakovu čast i uspomenu, nazvan je Halleyjevom kometom.

Godine 1690. dizajnirao je Halleyjevo zvono, koje je roniocima omogućilo duži ostanak pod vodom.

Najvažnija su mu djela Katalog južnih zvijezda i Pregled astronomije kometa.