Razlika između verzija stranice "Masakr u Budakovićima"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary |
|||
| Red 4: | Red 4: | ||
Na [[groblje|groblju]] Budakovići poginuli su: Edhem Borovina, Salko Bradić, Osman Curić, Asim Džaferović, Amir Džanko, Asim Konaković, Sejdalija Kurtić, Kasim Pintol, Smail Sarač i Began Sarajkić.<ref name="aa"/> |
Na [[groblje|groblju]] Budakovići poginuli su: Edhem Borovina, Salko Bradić, Osman Curić, Asim Džaferović, Amir Džanko, Asim Konaković, Sejdalija Kurtić, Kasim Pintol, Smail Sarač i Began Sarajkić.<ref name="aa"/> |
||
== Okolnosti zločina == |
|||
Zločin nad civilnim stanovništvom Sarajeva desio se nekoliko dana nakon usvajanja [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 836|Rezolucije br. 836]] [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] iz juna 1993.<ref>{{cite book |title=MASOVNA UBISTVA CIVILA U SARAJEVU ZA VRIJEME OPSADE 1992-1995. |date=2014 |publisher=Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu |location=Sarajevo, 2014. |isbn=978-9958-028-00-7 |page=113 |url=http://institut-genocid.unsa.ba/userfiles/file/MAsovna%20ubistva%20civila.pdf |access-date=12. 7. 2021}}</ref> |
|||
U Rezoluciji se između ostalog ističe da su Ujedinjeni narodi ''odlučni da osiguraju zaštitu civilnog stanovništva u sigurnim područjima i promoviraju trajno političko rješenje''. Sarajevo je kao zaštićena zona UN-a proglašeno 6. maja 1993. godine.<ref>{{cite web |title=SIGURNA ZONA SARAJEVO: OPSADA I UBIJANJE DJECE |url=https://arhiv.stav.ba/sigurna-zona-sarajevo-opsada-i-ubijanje-djece/ |website=arhiv.stav.ba/ |publisher=Stav |access-date=12. 7. 2021}}</ref> |
|||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
Verzija na dan 12 juli 2021 u 15:36
Masakr u Budakovićima se desio 12. juna 1993. godine, kada je granata ispaljena sa srpskih položaja usmrtila deset, a lakše ili teže ranila tri građana Sarajeva, na mezarju u Budakovićima.[1][2][3] Granata je ispaljena na mezarje u vrijeme kada se obavljala dženaza.[2]
Poginuli u masakru
Na groblju Budakovići poginuli su: Edhem Borovina, Salko Bradić, Osman Curić, Asim Džaferović, Amir Džanko, Asim Konaković, Sejdalija Kurtić, Kasim Pintol, Smail Sarač i Began Sarajkić.[1]
Okolnosti zločina
Zločin nad civilnim stanovništvom Sarajeva desio se nekoliko dana nakon usvajanja Rezolucije br. 836 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz juna 1993.[4]
U Rezoluciji se između ostalog ističe da su Ujedinjeni narodi odlučni da osiguraju zaštitu civilnog stanovništva u sigurnim područjima i promoviraju trajno političko rješenje. Sarajevo je kao zaštićena zona UN-a proglašeno 6. maja 1993. godine.[5]
Također pogledajte
Reference
- ^ a b "Ubijeni na dženazi: Obilježena 28. godišnjica masakra na mezarju Budakovići". www.aa.com.tr/. Pristupljeno 12. 7. 2021.
- ^ a b "Masakr u Budakovićima". historija.ba. Pristupljeno 12. 7. 2021.
- ^ "Ubijeni na dženazi". radiosarajevo.ba. Pristupljeno 12. 7. 2021.
- ^ MASOVNA UBISTVA CIVILA U SARAJEVU ZA VRIJEME OPSADE 1992-1995 (PDF). Sarajevo, 2014.: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. 2014. str. 113. ISBN 978-9958-028-00-7. Pristupljeno 12. 7. 2021.CS1 održavanje: lokacija (link)
- ^ "SIGURNA ZONA SARAJEVO: OPSADA I UBIJANJE DJECE". arhiv.stav.ba/. Stav. Pristupljeno 12. 7. 2021.