Razlika između verzija stranice "Vjera"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m Bot: Brisanje viška praznih linija |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Vjera''' se obično definira kao uvjerenje u [[istina|istinu]] neke [[tvrdnja|tvrdnje]] bez njene provjere. Prema tome, to je subjektivno duhovno [[tumačenje]] ishoda [[percepcija|percepcije]], vlastitog razmišljanja ili [[komunikacija|komunikacije]]. |
'''Vjera''' se obično definira kao uvjerenje u [[istina|istinu]] neke [[tvrdnja|tvrdnje]] bez njene provjere. Prema tome, to je subjektivno duhovno [[tumačenje]] ishoda [[percepcija|percepcije]], vlastitog razmišljanja ili [[komunikacija|komunikacije]]. |
||
Vjera je u praksi vrlo korisna jer u svakodnevnom životu vjerujemo u više stvari nego što se čini. Ljudi vjeruju u poruke, ideje, djelotvornost, ljubav, druge ljude i namjere, kao i u mnoge druge |
Vjera je u praksi vrlo korisna jer u svakodnevnom životu vjerujemo u više stvari nego što se čini. Ljudi vjeruju u poruke, ideje, djelotvornost, ljubav, druge ljude i namjere, kao i u mnoge druge vjerovatne ili nevjerovatne događaje, kao što su horoskopi i vještice. |
||
== Primjer == |
== Primjer == |
Verzija na dan 19 april 2008 u 19:38
Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njene provjere. Prema tome, to je subjektivno duhovno tumačenje ishoda percepcije, vlastitog razmišljanja ili komunikacije.
Vjera je u praksi vrlo korisna jer u svakodnevnom životu vjerujemo u više stvari nego što se čini. Ljudi vjeruju u poruke, ideje, djelotvornost, ljubav, druge ljude i namjere, kao i u mnoge druge vjerovatne ili nevjerovatne događaje, kao što su horoskopi i vještice.
Primjer
Policija vjeruje da su lopovi koji su ukrali prijenosni računar i vanjski tvrdi disk od radnika Sektora razvojačenih branitelja željeli prodati tu opremu, kaže Washington Post. U takvom kontekstu razlikujemo pojedinačno vjerovanje od brojnih vjerovanja koja prevladavaju u cijeloj zajednici.
Psihologija
U psihološkom smislu, vjera je predstavljačko stanje duha koje ima oblik tvrdnje.
Religija
U religijskom smislu, vjera se odnosi na dio šireg duhovnog ili moralnog temelja koji se naziva vjeroispovijest.
Logika
U klasičnoj logici, vjera se smatra tvrdnjom, jer iznosi neku tvrdnju ili očekivanje o stvarnosti za koju se pretpostavlja da je istinita ili lažna (čak i ako se to ne može praktički provjeriti, kao što je vjera u postojanje nekog božanstva). Povijesno gledano, filozofske analize naravi vjere proučavale su je kroz pojam suda. U tome se posebno ističu David Hume i Immanuel Kant.