Razlika između verzija stranice "Trgovina"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
m robot Dodaje: arc, eu, hi, ka, si, sk, ur, zh-min-nan Mijenja: ja |
||
Red 19: | Red 19: | ||
[[ar:تجارة]] |
[[ar:تجارة]] |
||
[[arc:ܬܐܓܘܪܬܐ]] |
|||
[[be:Гандаль]] |
[[be:Гандаль]] |
||
[[bg:Търговия]] |
[[bg:Търговия]] |
||
Red 32: | Red 33: | ||
[[es:Comercio]] |
[[es:Comercio]] |
||
[[et:Kaubandus]] |
[[et:Kaubandus]] |
||
[[eu:Merkataritza]] |
|||
[[fa:بازرگانی]] |
[[fa:بازرگانی]] |
||
[[fi:Kaupankäynti]] |
[[fi:Kaupankäynti]] |
||
Red 42: | Red 44: | ||
[[hak:Mo-yi]] |
[[hak:Mo-yi]] |
||
[[he:מסחר]] |
[[he:מסחר]] |
||
[[hi:वाणिज्य]] |
|||
[[hr:Trgovina]] |
[[hr:Trgovina]] |
||
[[ht:Negòs]] |
[[ht:Negòs]] |
||
Red 49: | Red 52: | ||
[[io:Komerco]] |
[[io:Komerco]] |
||
[[it:Commercio]] |
[[it:Commercio]] |
||
[[ja: |
[[ja:取引]] |
||
[[ka:კომერცია]] |
|||
[[ko:교역]] |
[[ko:교역]] |
||
[[la:Commercium]] |
[[la:Commercium]] |
||
Red 68: | Red 72: | ||
[[ru:Торговля]] |
[[ru:Торговля]] |
||
[[scn:Cummerciu]] |
[[scn:Cummerciu]] |
||
[[si:වෙළෙඳාම]] |
|||
[[simple:Trade]] |
[[simple:Trade]] |
||
[[sk:Obchodná činnosť]] |
|||
[[sl:Trgovina]] |
[[sl:Trgovina]] |
||
[[sq:Komerciale]] |
[[sq:Komerciale]] |
||
Red 76: | Red 82: | ||
[[tr:Takas]] |
[[tr:Takas]] |
||
[[uk:Торгівля]] |
[[uk:Торгівля]] |
||
[[ur:تجارت]] |
|||
[[vi:Thương mại]] |
[[vi:Thương mại]] |
||
[[wa:Comiece]] |
[[wa:Comiece]] |
||
[[yi:האנדל]] |
[[yi:האנדל]] |
||
[[zh:贸易]] |
[[zh:贸易]] |
||
[[zh-min-nan:Siong-gia̍p]] |
Verzija na dan 15 juli 2009 u 11:16
Moguće je da članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku. |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Pod trgovinom se podrazumijeva komercijalna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena). Prava trgovina postoji samo u slučaju, kad u njoj posreduje treća osoba (trgovac), koja živi od tog posredovanja između proizvođača i kupca. Trgovina se ograničava samo na nabavu, transport i prodaju dobara, kapitala ili znanja bez da ih se u bitnom mijenja ili dorađuje. Pretpostavka za početak trgovine (ne razmjena poklona, i ne direktna razmjena između prodavača i kupca) je još u predhistorijsko vrijeme bila infrastruktura koja ju je omogućila. Pravno gledano, danas se između trgovinskim partnerima sklapaju ugovori. Između partnera koji učestvuju u trgovini postoji trgovinski odnos. Trgovina je složena privredna djelatnost koja se bavi prodajom i kupovinom roba na tržištu. Ona predstavlja vezu između potrošača i proizvođaca. Smatra se izuzetno složenom uslužnom djelatnošću. Trgovina je usko povezana sa saobraćajem, ali sa drugim privrednim granama. Razmjena sirovina je veoma stara djelatnost. U početku je to bilo veoma sitno i vršile su se i razmjene za preživljavanje. Bio je to period naturalne razmjene koja se odvijala bez novca, kada se roba davala za robu. Njene osnovne karakteristike su prisutsvo novca i trgovca, koji kao djelatnik učestvuje u razmjeni dobara izmedu proizvođača i potrošača. Vrijednost robe i usluga određuje se novcem. Pored novca postoje i druga sredstva plaćanja kao: čekovi, kreditne kartice i vrijednosni papiri. Razmjenu je u moderna doba moguće obaviti telefonom, a sve više u upotrebi trgovanja je internet. Internetom se danas obavljaju trgovine dionicama i kapitalom, avionskim kartama, turistički aranzmani i dr. Tehnički i tehnološki pronalasci, koji omogućavaju održavanje i prijevoz lako kvarljive i osjetljive robe, te svakoko brz porast stanovnistva i poboljšanje njihovog kvaliteta zivota i životnog standarda, svemu tome su doprinjeli tehnicki i tehnoloski pronalasci. Trgovina moze biti lokalna, regionalna i nacionalna. S obzirom na područje u kojem se obavlja trgovina se dijeli na: unutrašnju i vanjsku ili domaću i međunarodnu. Unutrašnja trgovina se odvija unutra granica jedne države, a vanjska međunarodna je trgovina između država. Za međunarodnu trgovinu važno je spomenuti bilans. Svaka država nastoji što manje uvoziti proizvoda, a više ih izvoziti, naravno to je u zavisnosti od kvaliteta proizvoda. Negativni bilans ili deficit je kada je uvoz veći od izvoza jedne zemlje, a pozitivni bilans ili suficit je kada je izvoz veći od uvoza. Pozitivni bilans osigurava sredstva koja omogućavaju dalji razvoj trgovine. Uz trgovinu ne smijemo zaboraviti i bankarstvo. Koncentracija kapitala u bankama, a koncentracija banaka u određene regije, stvara posebne oblike privrede. Bankarstvo je izuzetno važna grana privredne djelatnosti i regionalno se bazira i razvija samo u izuzetno sigurnim i tradicionalnim društvima.
Wikicitati imaju citate vezane za: Trgovina |