Proglas (poema)

Proglas
Proglas
Originalni naziv	ćirilica: Прогласъ; glagoljica: ⰒⰓⰑⰃⰎⰀⰔⰟ
Država	Velikomoravska Kneževina
Jezik	staroslavenski
Žanr	Pripovijedanje
Datum izdanja	9. vijek (između 863. i 867.)

Proglas (staroslavenski: ćirilica: Прогласъ, glagoljica: ⰒⰓⰑⰃⰎⰀⰔⰟ - predgovor)^[1] jest istovremeno i predgovor i prva pjesma prvog staroslavenskog prevoda četiri evanđelja. Napisao ga je Konstantin Filozof (poznatiji kao Ćirilo) u 9. vijeku (između 863. i 867. godine) u Velikoj Moravskoj (današnja teritorija Moravske i Slovačke).^[2]

Proglas se smatra prvom pjesmom na književnom staroslovenskom jeziku. Pjesma ima 110 stihova, gdje svaki stih se sastoji od 12 slogova, 111. stih izgovara Amen.

Rukopis[uredi | uredi izvor]

Proglas je 1858. pronašao A. F. Hilferding u srpskom rukopisu iz 14. vijeka. Pored toga, sačuvana su još dva staroslavenska prevoda evanđelja srpskog porijekla iz 13. i 14. vijeka, a postoji još jedan ruski rukopis iz 16. vijeka (Proglas nije sačuvan u cijelosti). To su rukopisi: Chilandarský (13. vijek), Chludovský i Péčsky (14. stoljeće) i nepotpuni rukopis Trojstva.

Autor[uredi | uredi izvor]

Autor je, po svoj prilici, Konstantin Filozof - "čitav karakter kompozicije, njen duboki emocionalni interes, - moglo bi se reći - očinski apostolski ton, jasno pokazuje snažnu ličnost Konstantina Filozofa". Iz konteksta je jasno da je autor svjestan da pruža slavenski tekst evanđelja. J. Konstantin i F. Dvorník pišu o Konstantinu kao autoru.

A manje zajedničko mišljenje je da je autor Konštantín Preslavský, student Metodija.

Sadržaj i značenje[uredi | uredi izvor]

Proglas se sastoji od 110 stihova . Svaki stih ima 12 slogova, koji su podijeljeni u 5 + 7, 7 + 5 i 6 + 6.

Sadržaj pjesme slavi porijeklo slavenskog pisma i obrazovanja uopće. Negira suvremeno viđenje tri superiorna jezika (grčki, latinski, hebrejski). Sadrži aluzije na slavenski prijevod apostola (dio iz Novog zavjeta , osim evanđelja) i paredijan (dio iz Starog zavjeta) i, naravno, evanđelja. Konstantin je ovdje došao dalje od svog učitelja, patrijarha Fotiosa, da bi: "vjeru treba objavljivati i objašnjavati jednostavnim jezikom...", što je nadilazilo uobičajeno vizantijsko gledište, koje je snažno favoriziralo grčki jezik.^[3]

Formalne stranice i stranice sa sadržajem su na vrlo visokom nivou. Američki slavista Roman Osipovič Jakobson o tome je napisao: "Uzalud bismo u drugim zemljama Srednje Evrope tražili analogiju prodorne pjesme, književnog spomenika krvnih sadržaja."

Proglas je "... proslava nacionalnog jezika kao neophodnog sredstva za širenje obrazovanja i pobožnosti." Predstavlja glavno izvorno staroslavensko djelo Konstantina Filozofa.^[4] J. Vašica je rezimirao značaj Proglasa i jedinstvenost: "Ni u jednoj literaturi toga doba i dugo vremena nakon nje ne nalazimo sličan strastveni apel naciji da u svom govoru posluša knjige".

Pregled[uredi | uredi izvor]

“	Svetom Evanđelju sam predgovor: kao što su nam proroci davno obećali, Hristos dolazi okupljati narode jer zasija svjetlošću čitavog svijeta.	”
- Proglas (prijevod E. Pauliny)

“	Ovo je pratilac Svetog Evanđelja. Kao što su proroci uvijek predviđali: Hristos dolazi okupljati narode, jer je on svjetlost čitavog svijeta.	”

Literatura[uredi | uredi izvor]

Sobolevsky, A. "Crkvenoslavenske pjesme iz IX-X vijeka i njihov značaj za proučavanje crkvenoslavenskog jezika." - Zbirka narodnih priča ... , 16-17, S., 1900, 314-320;
Jakobson, R. „Sv. Konstantinov prolog evanđeljima. - St. Vladimir's Seminary Quarterly , New York, 1954, summa, 10-23;
Vaillant, A. "Predgovor o l'Evangeliaire vieux-slave". - Revue des etudes robovi , Pariz, 24. 1948., 5-20 ;
Toporov, V. "Proglas Konstantina Filozofa uzorkom staroslovenske poezije." - U: Slavistička i balkanska lingvistika . M., 1979, 25-44, 1954, 10-23;
Petkanova, D. "Književno djelo Konstantina-Kirila". - U: Istraživanje o Ćirilu i Metodiju . S., 1985, 110-115;
Jacobson, R. "Proglas Evanđelju svetog Konstantina." - U: Roman Jacobson. Jezik poezije , Sofija, 2000., 103-122.

Prevodi[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Encyklopédia literárnych diel. Libor Knězek, Karol Rosenbaum (1. vyd izd.). Bratislava: Obzor. 1989. ISBN 80-215-0010-7. OCLC 26295715.CS1 održavanje: others (link)
^ Vavřínek, Vladimiŕ. (2011). Encyklopedie Byzance. Petra Balcǎrka. Praha: Nakladatelství Libri. ISBN 978-80-7277-485-2. OCLC 743217325.
^ Měřínský, Zdeněk. (2002–2006). České země od příchodu Slovanů po Velkou Moravu (1. vyd izd.). Praha: Libri. ISBN 978-80-7277-103-5. OCLC 51864722.CS1 održavanje: format datuma (link)
^ Borecký, Bořivoj (2006). Slovník řeckých spisovatelů. Rů?ena Dostálová (2., přeprac. a dopl. vyd., V nakl. Leda vyd. 1 izd.). Praha: Leda. ISBN 80-7335-066-1. OCLC 85720126.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikisource Proglas (moderna transliteracija)
Wikisource Proglas (staroslovenska ćirilica)
Wikisource Proglas (crkvenoslavenski)
Wikisource Proglas (glagoljica)

[1] Encyklopédia literárnych diel. Libor Knězek, Karol Rosenbaum (1. vyd izd.). Bratislava: Obzor. 1989. ISBN 80-215-0010-7. OCLC 26295715.CS1 održavanje: others (link)

[2] Vavřínek, Vladimiŕ. (2011). Encyklopedie Byzance. Petra Balcǎrka. Praha: Nakladatelství Libri. ISBN 978-80-7277-485-2. OCLC 743217325.

[3] Měřínský, Zdeněk. (2002–2006). České země od příchodu Slovanů po Velkou Moravu (1. vyd izd.). Praha: Libri. ISBN 978-80-7277-103-5. OCLC 51864722.CS1 održavanje: format datuma (link)

[4] Borecký, Bořivoj (2006). Slovník řeckých spisovatelů. Rů?ena Dostálová (2., přeprac. a dopl. vyd., V nakl. Leda vyd. 1 izd.). Praha: Leda. ISBN 80-7335-066-1. OCLC 85720126.

[1]

[2]

[3]

[4]