RSA

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

RSA je metoda šifriranja koja se zasniva na tome da dugo traje pronaći proste brojeve kod velikih prirodnih brojeva.[1] Objavljen je 1978 od strane: Ronalda Rivesta, Adija Shamira i Leonarda Adlemana po kojima je i dobio ime.[1]

Uvod[uredi | uredi izvor]

RSA koristi algoritam asimetričnog ključa koji prema tome ima dva različita ključa: javni i privatni.[2][3]

  • Javni je poznat svima i služi samo za šifriranje.[2]
  • Privatni ključ je poznat samo onom ko ga proizvede i služi za dešifriranje.[2]

Postupak[uredi | uredi izvor]

Dvije stranke Alice i Bob žele da razmijene šifriranu poruku.

  1. Alice bira dva prosta broja s kojim prozvodi javni i privatni ključ [2]
  2. Alice šalje Bobu samo javni ključ s kojim Bob može da šifrira svoju poruku [2]
  3. Bob šalje svoju poruku Alice.[2]
  4. Alice koristi privatni ključ samo njoj poznat za dešifriranje poruke.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b RSA . Kurs na njemačkoj gimnaziji u Berlinu Arhivirano 12. 11. 2016. na Wayback Machine učitano 18.01.2014 njem.
  2. ^ a b c d e f g Simon Singh, GEHEIME BOTSCHAFTEN - Die Kunst der Verschlüsselung von der Antike bis in die Zeiten des Internet,Carl Hanser Verlag, München 1999 ISBN 3-446-19873-3 njem.
  3. ^ Katrin Schäfer,Kratak uvod u RSA šifru na univerzitetu matematike u Wuppertalu Njemačka učitano 18.01.2013 njem.