Ranokršćanska bazilika u Gradcu

Koordinate: 43°25′36.98″N 17°22′45.98″E / 43.4269389°N 17.3794389°E / 43.4269389; 17.3794389
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

43°25′36.98″N 17°22′45.98″E / 43.4269389°N 17.3794389°E / 43.4269389; 17.3794389 Ranokršćanska bazilika u Gradcu, nalazila se na lokalitetu Brižak, općina Posušje, Bosna i Hercegovina. Bazilika otkrivena je 1968. god., a istražena je pod vodstvom Pavla Anđelića i Petra Oreča.[1]

Sastoji od sjeverne – veće i južne – manje crkve. Veća crkva podignuta je početkom V. st., dok manja crkva podignuta je u samom početku VI. st.[2] Crkve su spaljene istodobno u VI. ili početkom VII. st. Nakon uništenja, crkve nisu obnavljane, već u ranom srednjem vijeku kao ruševine postale su groblje.[3]

Vanjske dimenzije sjeverne crkve su: dužina 17,40 m i širina 11,20 m, a prostorije od kojih se sastoji su: prezbiterij, naos, narteks, krstionica i još jedna prostorija. Manja crkva je prislonjena uz veću crkvu, a vanjske mjere manje crkve iznose: dužina 13,10 m i širina 4,60 m, i sastoji se od prezbiterija i naosa.[4]

Unutar veće crkve je kripta ili grobnica na svod, sa sarkofagom od velikih mramornih ploča, od kojih je pet ploča profilirano, a dvije nisu. Izagrađena je od tzv. miljevine i jednog komada (stupac) korčulanskoga mramora, donesena sa antičkog hrama. Grobnica je opljačkanja prije arheoloških ispitivanja. Pronađena je srebrena fibula (kopča) sa željeznim trnom koja predstavlja stiliziranu životinju u trku, s rupom na repu, krugovima na nožnim zglobovima i očima, te ugraviranim linijama kod zadnjih i prednjih nogu. Slične fibule sa životinjama u trku pronađene su u Italiji, i pripisuju se langobardskim radionicama iz 6. ili 7. st. Vrijedan nalazak, predstavlja i križolika baptismalna piscina u krstionici.

Od nalaza izdvaja se željezni jezičac (VII. st.) i par željeznih ostruga (IX. st.). Nalazi glagoljskih slova (iz XII. ili XIII. st.) i slova bosančice u kamenu (iz XIV. ili XV. st.), te pozlaćeni prsten s monogramom IHS (iz XIV. ili XV. st.) svjedoče o pisarskoj i drugim aktivnostima u srednjem vijeku u Gradcu.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enver Imamović, Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini
  • Petar Oreč, “Ranokršćanska dvojna crkva u Gracu kod Posušja“, str. 58-59, 62, 70-71.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bazilika u Gradcu
  2. ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  3. ^ "Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini". Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  4. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]