Razgovor:Feudalizam

Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.

Pogledajte pravila korištenja stranice za razgovor
Potpisujte svoje komentare sa četiri tilda (~~~~).
Novi komentar stavljajte na dno stranice. Započnite novu temu.
Stranice za razgovor se ne smiju koristiti za iznošenje vlastitih teorija.

Opća pitanja

Tehnička pitanja

Neutralno gledište

Tekst prebacen sa clanka --Elmir[demicx] 18:42, 10 april 2007 (CEST)[odgovori]

Marks je razvoj ljudskog društva podijelio na pet društveno-ekonomskih formacija:

1. prvobitna zajednica 2. robovlasništvo 3. feudalizam 4. kapitalizam 5. komunizam tj.socijalizam kao prelazni period.

Prvobitna zajednica

Prvobitna zajednica označava period u kojem nije bila izvršena podjela ljudi na bogate i siromašne , karakteristika prvobitne zajednice zasniva se na tome da nije bilo niti exploatora niti exploatisanih. U prvobitnoj zajednici nisu postojale ni odgojne institucije koje su se isključivo bavile odgojem nego se odgoj mlađih pripadnika roda vršio kroz svakodnevne poslove.Svi članovi roda su prema spolu i svojim mogućnostima bili uključeni u radni proces . Stariji članovi roda podučavali su mlađe pripadnike kako loviti divljač,kako ih pripitomljavati,hraniti,o tradiciji roda,pjesme i običaje. Jedan odgojni vid poduke bio je "ispit zrelosti" kojem su mladiće podučavali iskusniji muškarci,dok su to sa djevojkama činile iskusnije žene. U tom periodu karakterističan je njihov odnos prema prirodi koji je bio pasivan,dakle od prirode je samo uzimano ali nikada se nisu bavili proizvodnjom. U to vrijeme otvara se i prva škola u Summeru koja se nazivala "kuća tablica".Djeca koja su pohađala ovu školu zvala su se "sinovi kuće tablica", predavač "otac kuće tablica",a pomagali su mu u odgoju veliki brat i majstori različitih zanata.U Summerskoj školi djeca nisu samo učila da pišu na glinenim pločama sa trskom nego i čitanje kao i razgovor o pročitanom.Prvi "pedagog" zvao se umnia što u prevodu znači brat,prijatelj. Razvojem zanatstva i ekonomije dolazi i do pojave bogatijih članova roda čak i čitavih skupina koje počinju živjeti od tuđeg rada i to je početak robovlasničkog društva.

Robovlasničko društvo

Bogatiji članovi rodovske zajednice počeli su da osvajaju druga plemena s ciljem prikupljanja radne snage koja bi im zarađivala i veličala bogatstva. Najveće robovlasničke zemlje bile su:Kina,Indija,Grčka,Babilon i Egipat.

Feudalizam

Riječ feudalizam dolaze od latinske riječi feudum, što znači vlastelinstvo, posjed plemića. Glavna odlika feudalnih odnosa je ta da je feudalac (vladar i vlasnik) nije imao potpuno pravo svake vrste nad svojim vazalima kao robovlasnici nad robovima u robovlasništvu. Podjelom globalnih društava po Marksu sfera materijalne proizvodnje konačno nalazi realna obilježja svih oblika društvenog života i njegove svijesti. Ovdje je i sam način proizvodnje imao utjecaj na pojedina historijska razdoblja u kojima su se formirala različita, specifična struktura društva i oblici društvene organizacije sa kulturnim, idejnim i drugim oblicima manifestacije.