Razgovor:Sevdalinka

193.170.225.49, princip Wikipedije je da svi doprinosi treba da budu ili u slobodnoj domeni ili licencirani pod nekom od slobodnih dozvola (jasno istaknuto na dnu prozora pri izmjeni članka!). Tekst o sevdalinci je sa stranice [1], na koju vodi i link na dnu članka. Ukoliko niste g. Muho Pašalić (u kom slučaju bi mogli da potvrdite licenciranje teksta pod GNU SDD dozvolom), zamolio bih vas da ili uklonite tekst članka ili napišete/prepišete članak na sebi svojstven način (tako da ne narušava autorska prava). Uzgred, u čemu je poenta kopiranja čitavog teksta na članak, kad je taj isti tekst od korisnika udaljen samo jedan klik miša (pod vanjski linkovi)? E.B. 08:33, 5 jan 2005 (CET)

7/1-2005 Poente nema. Clanak o sevdalinci je doslovno ukraden od strane Zlatka Lukica koji sebe naziva i knjizevnikom. Pored ovog clanka o sevdalinci ukrao je i clanak o narodnim nosnjama. Ja sam prije nekoliko dana napisao komentar o ovome. Pomenuti gospodin uzima sebi za pravo da sa manirom siledzije u skolskom dvoristu otima nesto sto nije njegovo. Zato bih zamolio administratore da skinu pomenute clanke i da provjere cjelokupni "rad" i "doprinos" tog knjizevnika na stranicama Vikipedije. Ukoliko se ovaj problem ne rijesi ja cu biti prinudjen da se obratim danskim vlastima u cilju zastite mojih autorskih prava. Pozdrav Muho Pasalic

Zašto se u članku zanemaruje činjenica da sevdalinka postoji i van Bosne (i Hercegovine)? Samo se stidljivo kaže kako se eto sluša. Naravno da je njen uticaj na kulturu jednog kraja najjače osetio u Bosni i Hercegovini ali to ne znači da je nema izvorno i van te regije. I ne samo to neke od sevdalinki postoje i istom ili sličnom obliku u mnogim krajevima i pevaju se i među drugim nacijama (čak nacijama kojih ni nema u BiH). Fin je onaj film Adele Pejeve, Čija je ovo pesma, Čja e tazi pesen, ne znam da li ste ga gledali. Mislim da je i nepotrebno stavljanje sevdalinke u nacionalni kontekst tipa:"Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bošnjačke muzičke i kulturne tradicije popularna je i kod ostalih bosanskih naroda, prvenstveno kod bosanskih Srba. Tako je legendarna pjesma "Emina" djelo mostarskog pjesnika Alekse Šantića, a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i Nedeljko Bilkić." Navedite samo njih kao pevače i autore. To što su Srbi je njihova stvar i nema veze sa dobrom pesmom i pevanjem. Uzgred niste primetili da je Nada Mamula em Srpkinja em Srbijanka. A osim nje i Josipe (dobro ste se setili nje, svaka čast!) ima i još drugih dobrih pevača sevdalinki izvan BiH.

Azra je dobila ime po pjesmi Azra - Heinrich Heinea, citirani stih je iz te pjesme, da li to znači da se sevdah pjevao u Njemačkoj početkom 19 stoljeća?

Mediteran?

Kakve veze ima sevdah s Mediteranom? Ovo ću obrisat jer izgleda da je pogreška.--78.3.7.200 10:25, 29 februar 2008 (CET)

Kulturni genocid

Rečenicu o kulturnom genocidu nad sevdalinkom treba brisati. To je najobičnija paranoidna šovinistička kuknjava i nije joj mjesto u enciklopediji. Istina je upravo suprotna. Ništa nije bilo tako općeprihvaćeno kao sevdalinka. Uostalom, to se tvrdi i u ostatku članka pa sporna rečenica pobija sami članak. I Austro-Ugaraska vlast, kad je došla, odmah je unijela nove instrumente u sevdalinke, potražila najbolje pjevače i počela snimati ploče. Nakon nje isto su svi režimi njegovali sevdalinku. Dokaz tome je da su se u njeno stvaranje i izvođenje uključli i Srbi i Hrvati, što je pozdravljeno i u njihovom narodu. Dalje, prvi gradovi u BiH nisu nastali za vrijeme turske okupacije nego mnogo ranije. Pod turskom vlašću nastali su samo neki gradovi, a postojeći su se dalje razvijali. U cijelom članku osjeća se nerealno obožavanje Turaka i vremena njihove okupacije. Nema veze što je ovo članak o sevdalinci i što su Turci na nju puno utjecali. Ali su sevdalinku ipak stvorili domaći ljudi na osnovu pjesama iz predturskog vremena. Čak je i austro-ugarska kultura dosta utjecala na današnji oblik sevdalinke. Zbog svega ovoga šovinistiko benavljenje oko sevdalinke oskvrnjuje i nju i članak o njoj. Ljubo, Zagreb.