Salzburg

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Salzburg
Statutarni grad
Panorama grada u noći
Panorama grada u noći
Službeni grb Salzburg
Grb
Salzburg nalazi se u Austrija
Salzburg
Salzburg
Lokacija u Austriji
Koordinate: 47°48′0″N 13°02′0″E / 47.80000°N 13.03333°E / 47.80000; 13.03333Koordinate: 47°48′0″N 13°02′0″E / 47.80000°N 13.03333°E / 47.80000; 13.03333
Država Austrija
Pokrajina Flag of Salzburg, Vienna, Vorarlberg.svg Salzburg
Vlada
 • Gradonačelnik Harald Preuner (ÖVP)
Površina
 • Ukupno 65.64 km2
Nadmorska visina 424 m
Stanovništvo (1. januar 2019.)
 • Ukupno 154,211
 • Gustoća 2.336.53/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 • Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 5020
Pozivni broj 0662
Registracija vozila S
Veb-sajt www.stadt-salzburg.at

Salzburg (O ovoj datoteci izgovor, fonetski: Salcburg) jeste grad u Republici Austriji i glavni grad istoimene austrijske pokrajine Salzburg. Grad je sa 154.211 stanovnika (stanje: 1. januar 2019.)[1] četvrti po veličini u Austriji. U široj okolini Salzburga, koja obuhvata i dijelove Gornje Austrije i južne Bavarske, živi oko pola miliona ljudi.

Najpoznatija ličnost iz Salzburga je muzički kompozitor Mozart.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Salzburg se nalazi sjeverno od Alpa oko 300 km zapadno od glavnog grada Beča. Grad se dijeli na 24 gradskih okruga. To su Altstadt (Stari grad), Neustadt (Novi grad), Mülln, Riedenburg, Nonntal, Maxglan, Lehen, Liefering, Aigen, Parsch, Gnigl, Itzling, Elisabeth-Vorstadt, Morzg, Gneis, Leopoldskroner Moos, Salzburg-Süd (Salzburg jug), Langwied, Kasern, Taxham, Schallmoos mit Schallmoos West und Ost (Schallmoos s Schallmoos zapad i istok), Gneis Süd (Gneis jug), Maxglan West (Maxglan zapad) i Itzling Nord (Itzling sjever).

Historija[uredi | uredi izvor]

Grad se prvi put spominje u povelji cara Oton III 996. godine.[2] Godine 1803. po Napoléonovoj naredbi, Salzburg se pretvara u sekularnu kneževinu, a 1805. zajedno sa Berchtesgadenom dodjeljuje se Austrijskom carstvu da bi 1810. opet bio pripojen Kraljevini Bavarskoj.[3] Godine 1816. Salzburg se vraća Austrijskom carstvu koja je bila pod kontrolom dinastije Habsburg. Grad je bio na početku dio Gornje Austrije. Godine 1860. u Salzburgu se otvara željeznička pruga Westbahn koja vodi do Beča. To je možda i najveći razlog što je ovaj grad poblistao.[4] Za vrijeme Drugog svjetskog rata, avioni Sjedinjenih Američkih Država oštetili su veliki dio grada.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Oko 77% stanovništva je rođeno u Austriji. Bosanci i Hercegovci čine 4,1%, osobe iz Srbije i Crne Gore 4,0% populacije. Elisabeth-Vorstadt je dio grada, sa najvećim udjelom stranaca. Najmanje stranaca ima u Leopoldskron-Moosu.[5]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Statistik Austria - Broj stanovnika početkom godine u periodu 2002-19. po općinama (stanje 1. januara 2019. (CSV)
  2. ^ Peter Kramml; et al. (2002). Stadt Salzburg, Geschichte in Bildern und Dokumenten,. Salzburg. str. 12–14. ISBN 3-901014-76-4. Izričita upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  3. ^ Pert Peternel (1984). Salzburg-Chronik. Salzburg. ISBN 3-7023-0167-4.
  4. ^ Fritz Koller, Hermann Rumschöttel (2006). Bayern und Salzburg im 19. und 20. Jahrhundert. Vom Salzachkreis zur EUregio. Samson. ISBN 3-921635-98-5.
  5. ^ "Zur Großzählung Salzburg des Jahres 2001". Salzburg in Zahlen. Magistrat Salzburg, Archiv und Statistisches Amt. 2005.