Srp

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Tipičan oblik srpa

Srp je zakrivljena, ručna, poljoprivredna alatka, koja se koristi za košenje trave. Unutrašnja krivina srpa je je oštra, pa tako prilikom košenja srp sječe i sakuplja pokošeno u svoju unutrašnju stranu.

Historija[uredi | uredi izvor]

Srp je jedan od najstarijih i najjednostavnijih poljoprivrednih alata. Razvio se iz lučno savijenih kamenova, rogova, kostiju (životinjskih vilica u Egiptu) i sličnih oruđa koje je čovijek koristio u neolitu. U brončano doba javljaju su lijevani plitki srpovi, a u željezno doba željezni. Kasnije se diferenciraju srp i kosa i mnoga slična oruđa (na primer, kosir za siječenje trnja). U arheološkim nalazima iz praslavenske ere srp je čest, a kosa rijetka. Tanak je i manje savijen nego današnji, obično unazad povijenog vrha. Postepeno se sve više zaokružuje, ima drvenu dršku, a sa unutrašnje strane oštricu, često i nazubljenu.[1] U Japanu i KIni srp izgleda kao mala kosa.

Služio je i kao oružje. U starom vijeku njime su se oružali Kartažani i Dačani, a u doba feudalizma kmetovi.[1]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Žanje se tako što se jednom rukom zahvati busen, a drugom se odsijeca srpom. Položaj tijela kosača pri tome je pognut i veoma naporan, a sam rad ovim alatom se u moderno vrijeme smatra zastarijelim.[2]

Simbolika[uredi | uredi izvor]

Srp predstavlja simbol seljaštva. Komunistički simbol srpa i čekića predstavlja dvije pokretačke snage ovog pokreta: seljaka i radnika.[3] U antičko doba srp je uz kosu atribut različitih božanstava (Saturna, Demetre), a u srednjovjekovnim narodnim prikazima simbol smrti.[1] U grčkoj mitologiji srp je oružje koje je koristio Titan Kron kada se pobunio protiv svog oca Urana koga je zbacio s prijestolja i preuzeo vlast među bogovima. Mač u obliku srpa dobio je i Perzej od boga Hermesa, kako bi ubio strašnu Gorgonu.[4]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Opća enciklopedija JLZ Zagreb 1981 str 640.
  2. ^ Istorija Krnjeuše, prema Srpskom etničkom zborniku Petra Rađenovića; knjiga 25.
  3. ^ -{David Lempert, Daily Life in a Crumbling Empire: The Absorption of Russia into the World Economy, Columbia University Press/ Eastern European Monographs, 1996.}-
  4. ^ Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: