Srp

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Tipičan oblik srpa

Srp je zakrivljena, ručna, poljoprivredna alatka, koja se koristi za košenje trave. Unutrašnja krivina srpa je je oštra, pa tako prilikom košenja srp sječe i sakuplja pokošeno u svoju unutrašnju stranu.

Historija[uredi | uredi izvor]

Srp je jedan od najstarijih i najjednostavnijih poljoprivrednih alata. Razvio se iz lučno savijenih kamenova, rogova, kostiju (životinjskih vilica u Egiptu) i sličnih oruđa koje je čovijek koristio u neolitu. U bronzanom dobu javljaju su lijevani plitki srpovi, a u željezno doba željezni. Kasnije se diferenciraju srp i kosa i mnoga slična oruđa (na primer, kosir za siječenje trnja). U arheološkim nalazima iz praslavenske ere srp je čest, a kosa rijetka. Tanak je i manje savijen nego današnji, obično unazad povijenog vrha. Postepeno se sve više zaokružuje, ima drvenu dršku, a sa unutrašnje strane oštricu, često i nazubljenu.[1] U Japanu i Kini srp izgleda kao mala kosa.

Služio je i kao oružje. U starom vijeku njime su se oružali Kartažani i Dačani, a u doba feudalizma kmetovi.[1]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Žanje se tako što se jednom rukom zahvati busen, a drugom se odsijeca srpom. Položaj tijela kosača pri tome je pognut i veoma naporan, a sam rad ovim alatom se u moderno vrijeme smatra zastarijelim.[2]

Simbolika[uredi | uredi izvor]

Srp predstavlja simbol seljaštva. Komunistički simbol srpa i čekića predstavlja dvije pokretačke snage ovog pokreta: seljaka i radnika.[3] U antičko doba srp je uz kosu atribut različitih božanstava (Saturna, Demetre), a u srednjovjekovnim narodnim prikazima simbol smrti.[1] U grčkoj mitologiji srp je oružje koje je koristio Titan Kron kada se pobunio protiv svog oca Urana koga je zbacio s prijestolja i preuzeo vlast među bogovima. Mač u obliku srpa dobio je i Perzej od boga Hermesa, kako bi ubio strašnu Gorgonu.[4]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Opća enciklopedija JLZ Zagreb 1981 str 640.
  2. ^ Istorija Krnjeuše, prema Srpskom etničkom zborniku Petra Rađenovića; knjiga 25.
  3. ^ -{David Lempert, Daily Life in a Crumbling Empire: The Absorption of Russia into the World Economy, Columbia University Press/ Eastern European Monographs, 1996.}-
  4. ^ Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]