Struveov luk

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Struveov luk

Struveov luk je geodetski lanac mjernih tačaka koji se proteže od Fuglenesa u Norveškoj (70°40′11″ geografske širine) do Stare Nekrasovke blizu Crnog mora (45°20′03″ geografske širine) u Ukrajini. To rastojanje predstavlja dužinu segmenta meridijana od 25°20′08″, ili 2.820 km. Prolazi kroz 10 zemalja: Norveška, Švedska, Finska, Rusija, Estonija, Latvija, Litvanija, Bjelorusija, Moldavija i Ukrajina.

Na tačkama lanca vršena su mjerenja i istraživanja koje je između 1816. i 1855. sproveo ruski astronom njemačkog porijekla Friedrich Georg Wilhelm Struve. Bilo je to prvo tačno mjerenje dugog segmenta meridijana. Njegova mjerenja pomogla su da se utvrdi tačna veličina i oblik planete i značila su važan korak u razvoju nauke o Zemlji i topografskog kartiranja. Originalni luk se sastojao od 258 glavnih trouglova sa 265 tačaka glavne stanice, s različitim oznakama kao što su izbušena rupa u stijeni, željezni krst, sedlo ili izgrađeni obelisk.[1]

Geodetski Struveov luk gradio se približno 40 god, od 1816 do 1855. god. U vrijeme gradnje prolazio je kroz tri države: Norvešku, Švedsku i Rusko carstvo.

Svjetska baština[uredi | uredi izvor]

Na dan 28. novembra 2004 god. Komitet UNESCO-a proglasio je 34 tačke na ovom luku za svjetsku baštinu na osnovu 3 kriterija. Upisano dobro ukupno obuhvata površinu od 0,6 ha, sa tampon zonama koje iznose ukupno 11 ha. Sve komponente Struveovog geodetskog luka su povezane u jedan lanac, a određeni broj lokacija luka pripada nacionalnim državnim geodetskim referentnim mrežama koje daju integritet čak i sa geodetskim mjerenjima koja se danas obrađuju.

Kriterij (ii). Prvo precizno mjerenje dugog segmenta meridijana, koje pomaže u utvrđivanju tačne veličine i oblika svijeta, predstavlja važan korak u razvoju znanosti o Zemlji. To je ujedno i izvanredan primjer za razmjenu ljudskih vrijednosti u vidu naučne saradnje između naučnika iz različitih zemalja. To je ujedno i primjer saradnje između monarha različitih moći, za naučni cilj.

Kriterij (iv). Struveov geodetski luk je nesumnjivo izvanredan primjer tehnološke cjeline – predstavlja triangulacijske tačke mjerenja meridijana, kao nepomični i neopipljivi dio mjerne tehnike.

Kriterij (vi). Mjerenje luka i njegovi rezultati direktno su povezani s ljudima koji se pitaju o svom svijetu, njegovom obliku i veličini. To je povezano sa teorijom Sir Isaaca Newtona da svijet nije egzaktna sfera.

Galerija po jedne tačke u svakoj državi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "UNESCO: Struveov geodetski luk". UNESCO: svjetska baština - pristupljeno 19. 11. 2021.