Tako je govorio Zaratustra

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Naslovnica prvoga izdanja

Tako je govorio Zaratustra je djelo njemačkog filozofa Friedricha Nietzschea, nastalo između 1883. i 1885, a koje govori o starom šamanu koji se spušta sa svoje planine medu narod iz želje da nauči nešto od njih i da narodu podari svoje znanje. Prilikom spuštanja u selo nailazi na razne ljude od kojih doznaje njihove tajne.

On je zapravo u potrazi za čovjekom sebi ravnim, ali mnogi ne razumiju njegovu filozofiju i ismijavaju ga, ali ima i onih koji mu se dive.

"Zaratustra" je njemačka verzija imena perzijskog proroka Zoroastra (Zaraθuštra), navodnog osnivača zoroastrizma, koji je jako uticao na judaizam i zatim na kršćanstvo. U knjizi postaje jasno da Nietzsche prikazuje "novog" ili "drugačijeg" Zaratustru, koji okreće tradicionalni moral naglavce. Najslavniji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim čovjekom i zatim se pita: "Je li moguće da ljudi još ne znaju da je Bog mrtav?"

Zbog svojih razmatranja to je jedno od najpoznatijih filozofskih djela ovog autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao Zaratustru i u vrhunce svjetske književnosti.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]