The Doors (film)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
The Doors
RežiserOliver Stone
Producent
Scenarist(i)
Uloge
KinematografijaRobert Richardson
Montaža
Produkcija
DistributerTri-Star Pictures
Premijera1. mart 1991.
Trajanje140 minuta
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet38 miliona dolara
Zarada34,4 miliona dolara

The Doors američki je biografski film snimljen 1991. godine o istoimenom rock bendu iz 1960-70-ih sa naglaskom na život vodećeg pjevača, Jima Morrisona. Režirao ga je Oliver Stone, a zvijezde filma su Val Kilmer kao Morrison i Meg Ryan kao Pamela Courson Morrisonova pratilja. U filmu se još pojavljuju Kyle MacLachlan kao Ray Manzarek, Frank Whaley kao Robby Krieger, Kevin Dillon kao John Densmore, i Kathleen Quinlan kao Patricia Kennealy. Film opisuje Morrisona kao ikonu veću od života u eri rock and rolla, kontrakulture, rekreativne upotrebe droga, slobodne ljubavi i hipi načina života. Ali prikaz prevazilazi portret kultne ličnosti: njegov alkoholizam, interes za duhovne dimenzije, halucinogene droge, i posebno, njegova rastuća opsjednutost smrću. Film nije dobro primljen od strane njegovih kolega iz benda, bliskih prijatelja, i porodice, zbog prikaza Morrisona.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Film počinje tokom snimanja albuma An American Prayer i brzo prelazi na djetinjstvo i sjećanje na putovanje Jimove porodice niz pustinjski autoput 1949. godine, gdje mladi Jim vidi starijeg Indijanca koji umire pored puta. 1965. godine, Jim dolazi u Kaliforniju i biva asimiliran u kulturna dešavanja Venice Beacha. U toku svojih školskih dana studiranja filma na UCLA-i, on upoznaje svoju buduću djevojku Pamelu Courson, i prvi put se susreće sa Ray Manzarekom, kao i ostatkom muzičara koji će sačinjavati bend The Doors, Robbya Kriegera i Johna Densmorea. Jim uvjerava članove njegovog benda da otputuju u dolinu Death Valley i iskuse utjecaje psihodeličnih droga. Vrativši se u Los Angeles, oni sviraju u poznatom noćnom klubu Whisky a Go Go i stiču dosta obožavatelja. Zbog Jimovih ludorija na bini i njegovih povremenih improvizovanih recitacija stihova izaziva bijes vlasnika kluba; međutim, popularnost benda nastavlja da se širi.

Pošto je bend postao izuzetno uspješan, Jim postaje sve više opčinjen svojim likom kao "kralj guštera" i zapada u alkoholizam i drogu. Jim susreće Patriciu Kennealy-Morrison, rock novinarku koja ga uvodi u mistične ceremonije. Ostatak benda postaje umoran zbog Jimovih propuštenih sesija na snimanju u studiju i izostanaka na koncertima. Jim kasni na koncert u Miamiu, Florida, i počinje da se svađa sa publikom i navodno nedolično se ponaša na sceni. Ovaj incident je bio tačka ključanja za bend, što je rezultiralo krivičnom prijavom protiv Jima, otkazivanjem nastupa, Jimovim raskidom sa prijateljima, i ogorčenošću ostalih članova benda.

Godine 1970. nakon dugog suđenja, Jim je proglašen krivim za nepristojno ponašanje i naređeno mu je da odsluži kaznu u zatvoru, ali mu je ipak dozvoljeno da ostane na slobodi uz kauciju dok se ne razmotri žalba. Patricia kaže Jimu da je trudna, ali Jim je uvjerava da abortira. Jim posjećuje svoje kolege članove Doorsa po posljednji put, prisustvujući zabavi koju je organizirao Ray gdje on želi bendu svu sreću u njihovom budućem radu i daje im kopiju za album An American Prayer. Dok se Jim igra u vrtu sa djecom, jedno od djece ga podsjeća na njegovo djetinjstvo. Jim komentira "ovo je najčudniji život koji sam ikada upoznao." Godine 1971. Pam pronalazi Jima mrtvog u kadi u Parizu, Francuska, u dobi od 27. Pam umire tri godine kasnije od predoziranja drogom, također u dobi od 27.

Konačna scena filma prije odjavne špice je scena Jimove grobnice na groblju Père Lachaise u Parizu, dok "A Feast of Friends" svira u pozadini. Zatim se pojavljuje tekst koji kaže "Jim Morrison je umro od zatajenja srca. Imao je 27 godina. Pam mu se pridružila tri godine kasnije." Tokom odjavne špice, bend je prikazan kako snima pjesmu L.A. Woman u studiju.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]