Točak sa centralnim zaključavanjem

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Točak sa centralnim zaključavanjem je tip točka kod kojeg se točak za osovinu pričvršćuje pomoću jedne centralne matice, umjesto uobičajenog korištenja 4 ili 5 matica ili vijaka.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Rudge-Whitworth wire wheel and knock-off nut on a 1922 Vauxhall 25
Rudge-Whitworth žičani točak i matica za otkucavanje na Vauxhallu 25 iz 1922.

Početkom 1900-ih Rudge-Whitworth je uveo u upotrebu sistem centralnog zaključavanja automobilskih žičanih točkova. Prvobitno nazvan "QD" (za "Quickly Disconnectable" - "brzo odspojivo"), osnovni mehanizam centralnog zaključavanja tokova ("knock-off" stil) patentiran je 1908. godine. Brzo je prihvaćen od strane proizvođača automobila i trkača. Iako su. zbog sigurnosnih razloga, točkovi sa knock-off zaključavanjem, isključeni iz VN Francuske 1908. do 1913. tehnologija je široko prihvaćena u Grand Prix automobilskim utrkama.[1]

Godine 1922. Carlo Borrani je licencirao Rudge-Whitwortha "knock off" patent i pokrenuo vlastitu kompaniju za njihovu proizvodnju. Borrani žičani točkovi su dodatno popularizirali dizajn točkove sa centralnim zaključavanjem i korišteni su u mnogim trkačkim i cestovnim automobilima. Njihov dizajn koristio je naplatke od aluminijumske legure umjesto čelika, poboljšavajući performanse automobila. Prvi kupci Borrani felga bili su Alfa Romeo, Isotta Fraschini, Fiat, Lancia, Porsche i Mercedes-Benz.[2]

Kasnih 1960-ih, propisi o sigurnosti vozila na cestama u SAD i Njemačkoj doveli su, kod automobila za drumsku upotrebu, do postepenog udaljavanja od sistema sa centralnim zaključavanjem, ka sistemima za pričvršćivanje točkova sa 4, 5 ili 6 matica ili vijaka.[3]

Točkovi sa centralnim zaključavanjem nastavili su se koristiti za trkačke automobile, iako su se detalji dizajna mijenjali i udaljavali od originalnog Rudge-Whitworth dizajna. Formula 1, NASCAR i mnoge druge vrste utrka koriste točkove sa centralnim zaključavanjem. Točkovi sa centralnim zaključavanjem su pogodniji za trke, jer se mogu ukloniti i pričvrstiti brže tokom zaustavljanja u boksu, omogućavaju dizajn točka sa više prostora za velike kočione diskove i imaju veću snagu kada su pravilno instalirani. Zbog veze centralnog zaključavanja sa trkama i visokim performansama, neki proizvođači automobila i tjuneri koriste centralno zaključavanje točkova i na sportskim automobilima za puteve.[4][5]

Mehanizam[uredi | uredi izvor]

Knock-off čvorišta[uredi | uredi izvor]

Front brake and hub of a Mercedes W196R, showing the Rudge-Whitworth knock off hub shaft
Prednji točak Mercedes-Benz W196R iz 1954. godine, prikazuje osovinu tipa Rudge-Whitworth

Prvi sistemi točkova sa centralnim zaključavanjem bili su tipa "knock-off". Centar točka ima unutrašnje utore i odgovarajući konus za njegovo poravnavanje i centriranje na osovinu. Točkovi se pričvršćuju pomoću krilaste matice sa navojem, koja se naziva "knock-off" ili "spinner". Desni navoj se koristi na lijevoj strani vozila, a lijevi navoj na desnoj strani vozila, a kako bi navoj ostao zategnut dok je auto u kretanju naprijed. Ova matica se zateže i otpušta udarcima čekića po krilima, što je dovelo do naziva "knock-off".[1][6]

Moderna centralna čvorišta[uredi | uredi izvor]

A modern centerlock hub on a McLaren MP4/14 Formula One car
Moderno centralno čvorište na McLaren MP4/14 bolidu Formule 1

Većina modernih točkova sa centralnim zaključavanjem pričvršćena je za osovinu jednom velikom šesterougaonom maticom.[4] Šuplje, suženo vratilo centrira točak na osovinu. Obrtni moment se prenosi klinovima i odgovarajućim rupama na spoju osovina-točak. Matica za pričvršćivanje zahtijeva veliki moment, pa se za zatezanje koristi moment ključ s dugom ručkom ili snažan udarni ključ. Točkovi ovog tipa se koriste na mnogim modernim trkaćim automobilima, uključujući NASCAR, Formulu 1 i trkaće sportske automobile.[5][7][8]

Među proizvođačima se mogu uočiti određene varijacije u dizajnu centralnog mehanizma za zaključavanje. Konkretno, Porsche je razvio vlasitit dizajn centralnog zaključavanja za upotrebu na trkačkim i drumskim automobilima kao što su RS Spyder i 911 Turbo.[9]

A modern centerlock wheel mounted on a 2009 Porsche 997 GT3
Moderni točak sa centralnim zaključavanjem montiran na Porsche 997 GT3 iz 2009. godine, sa kopčom specifičnim za Porsche

Adapteri[uredi | uredi izvor]

Pojedini proizvođači automobilskih dijelova proizvode adaptere za centralno zaključavanje, dizajnirane da pretvaraju sisteme za pričvršćivanje maticama za prihvatanje točkova sa centralnim zaključavanjem.[10][11][12]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Nekoliko vozila je fabrički opremljeno točkovima sa centralnim zaključavanjem.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Shea, Terry (septembar 2012). "Rudge-Whitworth". www.hemmings.com. Pristupljeno 18. 3. 2020.
  2. ^ Shea, Terry (mart 2015). "Borrani". www.hemmings.com. Pristupljeno 19. 3. 2020.
  3. ^ Matteucci, Marco (1976). History of the Motor Car. New York, NY: Crown Publishers, Inc. str. 250. ISBN 0-7064-0000-3. OCLC 4168687.
  4. ^ a b c d Delgado, Jesus (22. 1. 2019). "What Are Center Lock Wheels?". VeloSpinner (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 3. 2020.
  5. ^ a b Albert, Zack (2. 3. 2020). "NASCAR moving to single lug-nut design for Next Gen car | NASCAR". Official Site Of NASCAR (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 3. 2020.
  6. ^ Egan, Peter (21. 3. 2016). "The Smiting of the Knockoffs". Road & Track (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 3. 2020.
  7. ^ DeGroot, Nick (2. 3. 2020). "NASCAR shifts to center-locking wheels for 2021". us.motorsport.com (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 3. 2020.
  8. ^ "Wheel Gun & Wheel Nut". www.formula1-dictionary.net. Pristupljeno 22. 4. 2020.
  9. ^ a b Abuelsamid, Sam. "Porsche RS Spyder center lock wheels now available for the street". Autoblog (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 3. 2020.
  10. ^ "Joy CENTERLOCK (Email for Pricing)" (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 2. 2019.
  11. ^ "Centerlock Wheel Package". Superlite Cars (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 3. 2020.
  12. ^ "Centerlock". RVL Wheels (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 18. 3. 2020. Pristupljeno 18. 3. 2020.
  13. ^ "One:1". Koenigsegg (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 3. 9. 2019. Pristupljeno 22. 4. 2020.
  14. ^ "Regera". Koenigsegg (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 12. 6. 2018. Pristupljeno 22. 4. 2020.
  15. ^ Bruce, Chris (28. 7. 2016). "Lamborghini Huracan gets optional racing stripes and center-lock wheels". Motor1.com (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 4. 2020.