Uhudler
Uhudler je vino iz Austrije, koje se uglavnom proizvodi u južnom dijelu austrijske pokrajine Gradišće. Općine Heiligenbrunn i Eltendorf čine središte uzgoja uhudlera. Izgledom uhudler podsjeća na svijetlo crveno vino ili rosé, ovisno o vrsti vinifikacije i sastavu sorti. Vino se proizvodi od grožđa različitih izvornih sorti grožđa: concord, elvira, delaware i šest drugih) kao cuvée.[1] Buke uhudlera je izrazito intenzivan i podsjeća na šumske jagode ili crne ribizle, karakterističan okus opisuje se kao "Fox-Ton". Vino se proizvodi od grožđa hibridnih sorti tzv. izravnih proizvođača. Imaju dobru otpornost na filokseru i određene gljivične bolesti. Stoga ih gotovo nije potrebno tretirati protiv peronospore i oidijuma (latinski: Uncinula necator). Postoje različite priče o podrijetlu imena. Često spominjana vezana je uz činjenicu da se dan nakon obilne konzumacije ovog vina kod mnogih ljudi pojave tamni kolutovi ispod očiju, koji svojim izgledom podsjećaju na sovu (njemački: Uhu)[2]
Sortna svojstva i tipičnost[uredi | uredi izvor]
Grožđe su crvene, rjeđe bijele, hibridne sorte koje su nastale križanjem europske vrste Vitis vinifera s američkim Vitis labrusca i Vitis riparia. Zbog većeg udjela pektina u voću, vino ima nešto veći udio metanola od vina od evropskih sorti grožđa, što nije štetno za zdravlje. U Austriji su ti izravni proizvođači poznati i kao "Heckenklescher" ili "Rabiatperle". Vina uhudlera obično su vrlo kisela.
Historija[uredi | uredi izvor]
Uhudler se prvi put pojavio nakon velike najezde filoksere oko 1860. godine. Tokom tog vremena filoksera je unesena u Europu i stigla je do Austrije oko 1870. godine. Nakon što je filoksera uništila europske sorte vinove loze, pokušalo se proizvoditi vino na druge načine, primjerice uz pomoć uzgoja ribizla, koji se široko prakticira u Tullnerfeldu u Donjoj Austriji. U isto vrijeme protiv filoksere se borilo svim zamislivim sredstvima (uključujući i olovo). Kao rezultat toga, sorte grožđa otporne na filokseru uvezene su u Evropu iz Amerike i križane s domaćim sortama grožđa. Evropljanima nije preostalo ništa drugo nego piti ovo vino izravnog proizvođača, koje nikako nije odgovaralo uobičajenim okusima. Oplemenjivanje je uvedeno tek početkom 20. vijeka, pri čemu su američke loze služile kao podloga otporna na filokseru, a europske loze kao plodonosni dio loze.
Dugo je trajala legenda da vino izravnih proizvođača sadrži visok udio fuzilnih ulja i metanola te je stoga štetno za zdravlje.[3] Uhudler je prvi put zabranjen 1938. U 1970-ima, uhudler je bio ograničen za upotrebu kao "kućno piće" (njemački: Haustrunk) u Austriji. Dopuštena je bila proizvodnja za vlastitu potrošnju. Sredinom 1980-ih pojam "kućno piće" uklonjen je iz zakona o vinu u sklopu pooštravanja austrijskog zakona o vinu zbog skandala s glikolnim vinima, koji je zabranio uhudler. Takvo stanje potrajalo je do ranih 1990-ih.[4]
Na temelju austrijskog Zakona o vinu[5] iz 1992, uhudler se sada može prodavati u 25 općina u južnom Gradišću. Ova će se uredba u početku primjenjivati do 2030. godine, a zatim će biti zamijenjena novim zakonom o vinu u kojem će se sorte izravnih proizvođača morati ponovno ocijeniti.[6] U novembru 2015. austrijski upravni sud potvrdio je zakonitost obavijesti o krčenju novozasađenih vinograda.[7] U martu 2016, Pokrajinski upravni sud Gradišća najavio je ponovnu procjenu nekoliko obavijesti za čišćenje vinove loze ripatella nakon što je DNK analiza koju je sud naručio od Instituta Julius Kühn pokazala da su sorte ripatella i concord genetski identične.[8] Deklarisanjem glavnih sorti kao vina mogle bi se uvrstiti u gradišćanski zakon o vinu. Ovom odlukom od 13. aprila 2016. Gradišćanska pokrajinska vlada omogućila je nastavak uzgoja ove vinove loze. Za šest drugih sekundarnih sorti kao što su isabella ili noah to će omogućiti parlament proglasivši voćnim vinom.[9] Budući da je uzgoj uhudlera dodatno ograničen zabranom nekih vina izravnih proizvođača diljem EU-a, zastupnik u Evropskom parlamentu Thomas Waitz podnio je prijedlog da se dopusti uzgoj nekih sorti vina izravnih proizvođača u nekim državama članicama s tradicionalnim sortama, ali je ta inicijativa odbijena 1. aprila 2019. To znači da je uzgoj uhudlera još uvijek dopušten samo u Gradišću.[10]
Vidi također[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Landesrecht konsolidiert Burgenland: Gesamte Rechtsvorschrift für Burgenländische Weinbauverordnung 2020". ris.bka.gv.at (jezik: njemački). 26. 2. 2020. Pristupljeno 26. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Die Geschichte des Uhudlers". Arhivirano s originala, 22. 4. 2016. Pristupljeno 26. 2. 2023.
- ^ "Rettet den Uhudler! Geschichte und rechtliche Würdigung des Uhudlerweines". duesiblog.de (jezik: njemački). Pristupljeno 26. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Rettet den Uhudler!". Arhivirano s originala 22. 5. 2015. Pristupljeno 26. 2. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ^ "Bundesrecht konsolidiert: Gesamte Rechtsvorschrift für Weingesetz 2009". ris.bka.gv.at (jezik: njemački). 2009. Pristupljeno 26. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Uhudler". info.bml.gv.at (jezik: njemački). 2019. Pristupljeno 26. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Uhudler: Rodungsaufträge im Burgenland bestätigt". bvz.at (jezik: njemački). 2015. Pristupljeno 26. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Uhudler: Keine Rodungspflicht für Ripatella-Reben". derstandard.at (jezik: njemački). Der Standard. 26. 2. 2023. Pristupljeno 26. 2. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Neues Gesetz: Uhudler ist gerettet". burgenland.orf.at (jezik: njemački). ORF. 14. 4. 2016. Pristupljeno 26. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Keine weitere Zulassung von Uhudler-Reben". burgenland.orf.at (jezik: njemački). ORF. 1. 4. 2019. Pristupljeno 26. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Uhudler |