Zbirka slika Jovana Bijelića u Bihaću

Zbirka slika Jovana Bijelića u Bihaću nalazi se u Muzeju Unsko-sanskog kantona u ulici 5. korpusa broj 2, Bihać, Bosna i Hercegovina. Zbirka je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Akademski slikar Jovan Bijelić rođen je 1884. god. u naselju Revenik, Bosanski Petrovac 1884. godine. Likovnu akademiju je završio u Krakovu nakon čega je kratko vrijeme živio i radio u Bihaću, a potom se preselio u Beograd, gdje je živio do svoje smrti 1964. godine. Njegovo ime predstavlja jednu od najvećih ličnosti jugoslovenske likovne umjetnosti XX vijeka, kako po umjetničkim djelima koje je ostavio iza sebe, tako i po uticaju koji je izvršio na mlađe generacije. Svrstavaju ga u vodeće kolorističke ekspresioniste četvrte decenije XX vijeka. Njegova djela nalaze se u svim velikim galerijama i muzejima na prostoru bivše Jugoslavije.

Nacionalni spomenik čini 18 slika akademskog slikara:

• Gruž (1914.)
• Bosanski pejzaž s rijekom (1929.) Slika prikazuje natmureno nebo iznad mrkosivih planina u pozadini slike. Svijetloplava boja rijeke razdvaja obalu nepoznatog bosanskog mjesta. Lijevu i desnu stranu slike razdvaja ulica narandžastožute boje. Lijevo ispred se nalaze izdužene kuće crvenosmeđe boje i dvije bijele fasade sa crnim krovovima. Sa desne strane nad ulicu se nadvija stara bosanska kuća smeđeg krova, sa drvenom kapijom. Sa lijeva na desno kompoziciju opasuju krošnje drveća koje se prelivaju u zelenoj, sivoj i žutoj boji.
• Dubrovnik (1932.)
• Selo u Bosni (1939.)
• Motiv iz Bosne (1939/40.)
• Dvije jedrilice (1940.)
• Portret Tita (1953.). Portret je nastao prema fotografiji Josipa Broza Tita u maršalskoj modrozelenoj uniformi
• Motiv iz Venecije (1954.)
• Pred oluju (1956.)
• Bihać (1960.)
• Improvizacija br. 5 (1960.)
• Tiškovac u Bosni (1960.). Slika predstavlja pejzaž sa brdima u uskoj dolini preko koje se proteže žuta i zelena vegetacija. Kompozicija je s tri strane zatvorena planinskim masivom oslikanim razdraganom mješavinom plave, zelene, sive i crvene boje. Pejzaž „krase“ dvije seoske kućice crvenih zidova i visokih mrkih krovova. U prednjem planu su dva plasta sijena. Odozgo, nad prirodu se nadvilo užareno nebo kadmij oranž i crvene boje. Na ivicama kompozicije, podloga je ostala nepokrivena.
• Kompozicija (1962.)
• Mlinovi na Uni (1963.)
• Stari grad (1963.)
• Portret Vojina Basarića (druga polovina XX. stoljeća). Slika prikazuje čovjeka sa naočalama u sivoplavom kaputu, bijele kragne s plavom kravatom. Podbočen je jednom rukom kao mislilac, a lijevom rukom je oslonjen na ivicu stola držeći žuti štap. Ispred na stolu nalazi se crvena knjiga. Pozadina kompozicije izgrađena je međusobnim djelovanjem plave i žute boje na crvenom paravanu.
• Portret Teodore Basarić (druga polovina XX. stoljeća)
• Portret muškarca s brkovima (druga polovina XX. stoljeća).

Umjetničke slike Jovana Bijelića koje su dio stalnog izložbenog postava Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću poklonjene su ili otkupljene za zbirku nekadašnjeg Muzeja AVNOJ-a i Pounja u Bihaću. Najstarija slika u zbirci (1914.) sa motivom primorskoga grada Gruža, potječe iz rane faze umjetnikovoga rada sa izrazitim sezanovskim manirom. Nastavljajući ovu fazu, tokom dvadesetih i tridesetih godina XX. stoljeća, Jovan Bijelić radio je kompozicije koje pretapaju obrise bosanskohercegovačkih krajolika u ekspresionističkom maniru (na primjer, Bosanski pejzaž sa rijekom, Selo u Bosni, Motiv iz Bosne).

Tri portreta iz druge polovice XX. stoljeća zaokružuju plodonosan stvaralački rad i označavaju posljednju fazu rađenu „u jednom dahu kolorističke eksplozije“.