Šipak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Šipak
Illustration Punica granatum2.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Klasa Magnoliopsida
Potklasa Rosidae
Red Myrtales
Porodica Lythraceae
Rod Punica
Vrsta P. granatum
Dvojno ime
Punica granatum
L.

Šipak, mogranj ili nar (lat. Punica granatum) je grm ili malo drvo (5-8 metara visoko) koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom. Šipak je polulistopadna biljka, tj. za vrijeme blažih zima će zadržati dio svojih listova, dok će za vrijeme oštrijih zima izgubiti sve listove. Biljka ima uspravne i razgranate grane, a stanište joj je osunčano s visokim temperaturama, tlo vodopropusno, jer biljka ne voli mnogo vlage. Cvjetovi su zvonoliki, a plod veličine jabuke je žućkasto-crvene boje. Kora ploda je kožasta i ne jede se. Unutar ploda nalaze se jestive, slatke i sočne sjemenke koje imaju po jednu ovalnu košpicu. Koristi se za izradu želea i sokova.

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Ovisno o raznim autorima, porijeklo ove biljke se različito interpretira. Pojedini autori je izvorno svrstavaju u regiju Irana, Pakistana, Afganistana i sjeverne Indije, dok je drugi svrstavaju u autohtonu mediteransku biljku.

Nutritivna vrijednost[uredi | uredi izvor]

Plod šipka sadrži značajan postotak voćnog šećera - 22%, bjelančevina 3,6% i masti 0,7%. Posebno je bogat vitaminom C - 1700 mg/100 g i on se kod šipka prilikom kuhanja ne uništava kao kod drugih čajeva. Zadržava se i nakon više sati stajanja. Zatim sadrži vitamine B1, B2, naicin i karotene (provitamin A), vitamin E.[1]

Vrlo je značajan i sadržaj mineralnih tvari, naročito kalijuma. Odlikuje se i bogatim sadržajem željeza, magnezijuma, fosfora i sumpora, zatim sadrži flavonide, tanin, voćne kiseline i pektine 25%.

Sjeme šipka sadrži tragove vitamina C, dekstrin, vanilin, voćne kiseline i oko 9% ulja. U ulju dobivenom iz klice nalazi se 47 mg alfa i beta tokoferola (vitamina E) na 100 grama.

Antioksidativnost[uredi | uredi izvor]

Izraelski naučnik Michael Aviram utvrdio je da sok od šipka ima snažnu antioksidativnu moć, snažniju čak i od crnog vina i zelenog čaja. Njihove preliminarne studije pokazale su da je antioksidativni kapacitet soka od šipka bio čak tri puta jači od iste količine zelenog čaja ili crnog vina. Zaštitni učinak pripisuju sadržaju fitohemikalija: polifenola, tanina i antocijana.[2]

Simbolizam[uredi | uredi izvor]

  • Jevreji vjeruju da u šipku ima tačno 613 sjemenki, što odgovara 613 zapovijedi u Tori.
  • Šipak je jedan od nacionalnih simbola Armenije.
  • Šipak je zvanični logo mnogih gradova u Turskoj.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikivrste
Wikivrste: Punica granatum
Commons
Commons: Šipak