Gorgija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Gorgija (grčki: Γοργἰας, oko 483 - 375. p. n. e.), bio je grčki sofista i retoričar, a živio je u Leontini na Siciliji.

427. godine p. n. e. bio je poslan kao ambasador u Atenu da traži zaštitu od agresije na njegovo rodno mjesto. Kasnije će se smjestiti u Ateni, a preživljavat će učeći retoriku. Umro je u Larisi u Tesaliji.

On je najviše poznat po tome što je prenio retoriku u Grčku, i doprinio difuziji atičkog dijalekta kao jezik literarne proze. Bio je autor izgubljenog djela O prirodi ili Nepostojeći, čiji se sadržaj može zaključiti iz pisanja Sekstusa Empirikusa i nekih eseja. U ovom djelu on tvrdi:

  1. Ništa ne postoji
  2. Ako i postoji ne može se spoznati
  3. Ako se i može spoznati ne može se iskazati

Vjerodostojnost dva retorička djela, Pohvala Helene i Palamedesova Odbrana, koja su njemu pripisana, je nesigurna.

Gorgiji se često pripisuje otkriće filozofskih doktrina solifizma i nihilizma.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]