Tales

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Grčki filozof Tales

Tales ili Miletus (624?-547? p. n. e.) je prvi filozof, osnivač grčke filozofije i jedan od Sedam Mudraca stare Grčke. Rođen je u Miletu (zapadna obala Male Azije, trgovački i kulturni centar u 6. vijeku p.n.e.). Bavio se historijom, trgovinom, politikom, matematikom (Talesova teorema), astronomijom (predvidio je pomračenje Sunca 28. maja 585. godine p. n. e.), a bio je i graditelj. Za njega je prapočetak svega voda, a Zemlja je ravni disk koji pliva na vodi. Pripadao je kosmološkom periodu grčke filozofije.

Smatra se "ocem" grčke filozofije i najstarijim evropskim filozofom. Jedan je od "sedam legendarnih mudraca". Kod Talesa se vidi prelaz od mita ka nauci i filozofiji. Iza sebe nije ostavio ništa zapisano. Ono što se zna o njemu porijeklom je uglavnom iz Aristotelove Metafizike.

Život[uredi | uredi izvor]

Bio je ugledan i bogat građanin Miletosa, primorskog grada. Nakon bavljenja državničkim poslovima dao se na proučavanje prirode. Bavio se svime što je znanje. Želeći pokazati kako je lahko obogatiti se, kad su mu pribacivali zbog siromaštva, da mu filozofija nije na korist, zakupio je prese za ulje predvidjevši obilan rod maslina, pokazavši im da se filozofi mogu lahko obogatiti ako to žele.

Spisi i izvori[uredi | uredi izvor]

Govori se da od pisanih djela nije ostavio ništa osim tzv. "Pomorske astrologije". Naši podaci o njemu su od Aristotela. Tales nije mislio u Aristotelovim kategorijama niti je koristio termine koje Aristotel upotrebljava.

Učenje[uredi | uredi izvor]

Niko mu nije bio učitelj, osim što je došavši u Egipat boravio među svečenicima. Upoznao je praktičnu geometriju Egipćana (Hijeronim je tvrdio da je izmjerio visinu piramida po njihovoj sjeni promotrivši tačno kada je naša sjena dužinom jednaka nama samima), zatim je upoznao i neka astronomska shvatanja babilonskog porijekla, što mu je omogućilo da prorekne pomračenje Sunca (za vrijeme Darija 28. maj 585). Želio je objasniti postanak svijeta ne obazirući se na mitove starih kosmogonija. Materijalistički objašnjavajući prapočetak svega i identifikujući ga s vodom, Tales je ujedno ukazao da sve postaje iz vode i da se sve u nju vraća. Voda, je po njemu, prvobitna supstanca, vječna i neuništiva, i iz nje su nastali svi drugi elementi, zemlja, tj. čvrsti element, i zrak, gasoviti element. Ona je beskonačna, veličinom neograničena, vječna materija koja se kreće i zgušnjavanjem i razrijeđivanjem sve iz nje nastaje i sve u njoj nestaje. Promjene su miješanje elemenata. Voda, koja se isparava, napaja Sunce i ostala nebeska tijela, a zatim se kao kiša opet vraća i prelazi u zemlju, da bi se u obliku magle ili rose ponovo pojavila iz zemlje. Božanstvo je onaj um koji sve stvara iz vode.

Učinio je pokušaj da prirodu objasni prirodnim putem. Utjecao je na prvu fazu razvitka helenske filozofije, hilozoizma. Tales je mislio da je ideja hilozoizma najadekvatnije tumačenje o svijetu. Aristotel u svojoj "Metafizici" želi objasniti kako je Tales došao na zamisao da sve proističe iz vode do te pretpostavke on je svakako došao vidjevši da je hrana svih bića vlažna i da samo toplo postaje iz vlažnosti i od nje živi (a ono iz čega sve postaje i jeste prauzrok svega). Tako je on došao do svoje pretpostavke a uz to i otuda što sjemena svega imaju vlažnu prirodu, a kod vlažnih stvari prauzrok njihove prirode jeste voda.

Psihologija[uredi | uredi izvor]

Prvi je rekao da je duša besmrtna, i neživim stvarima davao je dušu dokazujući to magnetom.

Svemir[uredi | uredi izvor]

Čini se prema nekima da se prvi bavio astrologijom. Prvi je rekao da se Sunce pomračuje jer ispod njega okomito dolazi Mjesec. Rekao je da je svemir živ i pun božanstava. Svemir je jedan, jedan svijet, jedno počelo. Sve je u svemiru različito agregatno stanje vode, kao da se u sve može pretvarati.

Značaj[uredi | uredi izvor]

Tražeći nasuprot tradiciji i mitologiji prauzrok svega slobodnim mišljenjem, Tales je svojim filozofskim pitanjem ukazao na mogućnost filozofskog tumačenja svijeta na osnovu vlastitog samostalnog mišljenja i posmatranja prirode. Stoga su Talesova veličina i smjelost više u postavljanju pitanja, u kojem se ogleda misaona ambicija i samosvijest tog "prvog filozofa", nego u njegovom rješenju. On daje argumente, racionalno ih objašnjavajući. Važno je shvatiti način mišljenja. Pokazao nam je kako se pita, rješava, način je prirodan, logičan, racionalno objašnjenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikicitat
Wikicitat: Tales
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: