Program Voyager

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Putanja i udaljenost Voyagera 1 i 2 od Sunčevog sistema

Program za istraživanje Sunčevog sistema koji se je sastojao od dvije letelice Voyager 1 i Voyager 2. Lansirane su 1977. godine kako bi se iskoristilo povoljno planetarno poravnanje kasnih 70-ih godina 20. vijeka. Dvije identične letjelice Voyager 1 i Voyager 2 su danas uz Pioneer 10 i Pioneer 11 letjelice koje su najviše udaljene od Zemlje. 25 godina poslije njihovog lansiranja 1977. godine, Voyager 1 i 2 su mnogo dalje od najudaljenije planete Sunčevog sistema Neptuna i patuljaste planete Plutona. Oni se približavaju području heliopauze, te se smatra kako tu počinje međuzvjezdano putovanje. Voyager 1 koji je gotovo dvostruko udaljeniji od Zemlje nego što je to Pluton, kreće se brzinom od više od 17 km/s. Obje letjelice još šalju signale putem Deep Space Network mreže[citat potreban]. Primarna misija je bila istraživanje Jupitera i Saturna, a nakon toga Voyager 2 je bio poslan u istraživanje Urana i Neptuna, a Voyager 1 dalje prema Plutonu i kraju Sunčevog sistema.

Letjelica[uredi | uredi izvor]

Voyager

Voyageri su stabilizirani u sve tri osi. Na Voyagerima je smješteno 10 instrumenata ali sa samo 5 instrumenata direktno upravljaju naučnici odgovorni za taj instrument.

To su:

  • Istraživač magnetnog polja (Magnetic field investigation)
  • Istraživač nabijenih čestica niske energije (Low energy charged particle investigation)
  • Istraživač plazme (Plasma investigation)
  • Istraživač svemirskog zračenja (Cosmic ray investigation)
  • Istraživač plazminih talasa (Plasma wave investigation)

Instrumenti[uredi | uredi izvor]

Planetarna radio astronomija (Planetary Radio Astronomy (PRA)) i Podsistem plazminih valova (Plasma Wave Subsystem (PWS))

  • Dva odvojena instrumenta Planetary Radio Astronomy (PRA) i Plasma Wave Subsystem (PWS) dijele dvije duge antene koje tvore oblik slova V. PWS pokriva frekvencije u rasponu od 10 Hz to 56 kHz, a PRA pokriva frekvencije u rasponu od 20.4 kHz to 1300 kHz i od 2.3 MHz to 40.5 MHz.

Magnetometar (MAG)

Radioizotopski termoelektrični generatori (Radioisotope Thermoelectric Generators (RTG))

  • Radioizotopski termoelektrični generatori su glavni izvori električne struje u Voyagerima.

Antena velikog dobitka (High Gain Antenna (HGA))

  • HGA emitira podatke prema Zemlji na dva frekvencijska kanala. Jedan na oko 8,4 ghz je X-band kanal i sadrži znanstvene podatke i podatke o položaju a drugi radi na oko 2,3 ghz, to je S-band kanal i on sadrži samo podatke o položaju i stanju letjelice.

Detektor nabijenih čestica niske energije (Low-Energy Charged Particle Detector (LECP))

Podsistem svemirskog zračenja (Cosmic Ray Subsystem (CRS))

  • CRS traži plazmu i ima najosjetljivije detektore za tu vrstu istraživanja. Plazma se može pronaći na planetima poput Jupitera.

Podsistem polarizirane svjetlosti (Photopolarieter Subsystem)

  • Photopolarieter Subsystem koristi 0,2 metarski teleskop s raznim filterima. On pokriva valne duljine u području od 235 nm do 750 nm. Photopolarieter Subsystem je dizajniran da istražuje fizička svojstva atmosfera Jupitera, Saturna i Saturnovih prstenova. On daje informacije o teksturi površine Jupiterovih i Saturnovih satelita.

Istraživač plazme (Plasma Investigation)

Podsistem istraživanja slika (Imaging Science Subsystem (ISS))

  • ISS je modificirana verzija kamere koje su bile upotrebljavane na letjelicama Mariner. ISS je sastavljen od dvije kamere. Jedna s manjom rezolucijom otvora 200mm, a druga s većom rezolucijom otvora 1500 mm.

Infracrveni interferometar, spektrometar i radiometar (Infrared Interferometer Spectrometer and Radiometer (IRIS))

  • IRIS se sastoji od tri instrumenta: prvi je jako sofisticiran termometar, drugi je instrument koji može istraživati tipove elemenata u atmosferi ili na površini, treći koristi radiometar koji mjeri kut odbijanja Sunčevih zraka u vidljivom, ultraljubičastom i infracrvenom dijelu spektra.

Ultraljubičastki spektrometar (Ultraviolet Spectrometer (UVS))

Smještaj instrumenata[uredi | uredi izvor]

Instrumenti su smješteni na desetostranoj «kutiji». Središte je namješteno da gleda prema Zemlji. Svaka strana kutije je opremljena različitim uređajima.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Voyager program


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: