Vučedolska kultura

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Kameno doba
Ovaj šablon: pregled  razgovor  uredi

prije Homo (Pliocen)

Paleolit

Donji paleolit
Homo
Upravljanje vatrom, kameno oruđe
Srednji paleolit
Homo neanderthalensis
Homo sapiens
Egzodus iz Afrike
Gornji paleolit
Modernost ponašanja, alatl, Pas

Mezolit

Mikroliti, luk, kanui

Neolit

Predgrnčarski neolit
Poljoprivreda, uzgajanje životinja, polirano kameno oruđe
Grnčarski neolit
grnčarija
Kalkolit
Metalurgija, konj, točak
Bronzano doba
Mapa indoevropske Vučedolske kulture (3000-2400. godina prije nove ere).

Vučedolska kultura kultura je mlađeg eneolita (bakrenog doba), nazvana po lokalitetu Vučedolu (5 km istočno od Vukovara), gdje je otkriveno veliko naselje bakrenog doba. Još se naziva i slavonska kultura i Zok-kultura (prema nalazištu Zok u Mađarskoj). Trajala je otprilike 2150.-1850. p. n. e. Rasprostranjena je na području Srijema, istočne i posavske Slavonije te okolice Bjelovara. Isto tako je rasprostranjena i u Austriji, Mađarskoj, južnoj Slovačkoj i Rumuniji.


Naselja i kultura[uredi | uredi izvor]

Naselja[uredi | uredi izvor]

Naselja vučedolske kulture se nalaze uglavnom na uzvisinama, obično uz rijeke (Vučedol, Vinkovci) i močvarno područje. Oblik vučedolske kuće je pravokutan s predvorjem i središnjim ognjištem, napravljena s drvenim stupovima, pleterom i premazom od gline (Vučedol).

Vučedolska golubica

Grobova nije mnogo pronađeno, a pokojnici su pokapani ili unutar kuće ili ispred s osobnim predmetima. Bilo je i sojeničkih naselja, no takva naselja su bila uglavnom privremena jer nisu bila pogodna za život, a negdje se čak stanovalo i u spiljama. Izrada oružja i oruđa bila je od kamena i kostiju, a već je bilo poznato i lijevanje bakrenih predmeta, kao što su kalup i sjekirica iz Vučedola.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Vučedolska kultura koristi prvi puta višedjelne kalupe za lijevanje metala. Na lokalitetima vučedolske kulture nađeno je i fino keramičko posuđe crne boje (amfore, vrčevi, šoljice, trokutaste boce i nekoliko posuda neobičnog oblika), sa raznim pravilno organizovanim, urezanim ukrasima ispunjenim bijelom bojom – inkrustacijom. Ukrasi su uglavnom pravolinijski, a ima i krivuljnih (rozeta). Najbolji primjer ukrašavanja su Vučedolska golubica i idoli iz Ljubljanskog barja. Vučedolska kultura se dijeli na tri faze, a smatra se da je nastala negdje u slavonsko-srijemskom prostoru iskrivljenjem lengyelsko-sopotske pod utjecajem kostolačke kulture. U srednjoj fazi se proširila na Baranju i Banat, a u posljednjoj se proširila na sve strane, te je došlo do raspada jedinstvene kulturne na manje tipove.

Kultovi i vjerovanje[uredi | uredi izvor]

Važnu ulogu u životu pripadnika Vučedolske kulture, je imao kult poštovanja kovača, posebno kovača bakra. Njegova kuća je redovno bila smještena u sredini naselja, a vjerovalo se da ima posebne moći, jer može iz zemlje izvaditi prašinu i od toga napraviti različite oblike. Vjerovalo se da imaju i mogućnost uticaja na prolazak vremena, i da su uticali na godišnja doba.

Kultura je prakticirala i ljudske žrtve. U jednoj grobnici pronađena su tijela koja su žrtvovana najvjerojatnije zbog kultnog prolaska Marsa i Venere, koji su bili najvažniji planeti te su imali svoje poštovaoce, kroz Plejade, što nam govori da su Vučedolani promatrali nebo i bili upoznati sa promjenama na njemu. Pronađena su i tijela koja su na svojim glavama imala blaga udubljenja, za koja se pretpostavlja da su nastala ritualnim izlijevanjem tekućeg bakra na glavu žrtve.

Vučedolski artefakti[uredi | uredi izvor]

Vučedolska golubica je najpoznatija keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu. Modelirana u obliku golubice, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Vukovara, u čijoj se blizini Vučedol nalazi. Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukrašena bijelom inkrustacijom (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Iako je prozvana golubica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici jarebici. bbvbsjbvsbvuisbvosbjbv udvbidujnbjuvhfisuhn vouisdghvu7zerg7bnnnnuhuiuhjhhuuu 1978. u blizini Vinkovaca otkrivena je obojana keramička zdjela za koju se vjeruje da predstavlja najstariji kalendar. Na loncu su oslikane četri vodoravne trake, a svaka je podijelenja na 12 polja, koji bi trebali predstavljati tjedne, a svaki drugi je prazan. U punim kvadratima su slike zviježđa koji se pojavljuju u određenom razdoblju, tako se npr. u prvom redu pojavljuje Sunce te taj pojas predstavlja proljeće. Ovaj vrijedan nalaz nam kazuje da su pripadnici Vučedolske kulture posmatrali nebo, bilježili promjene te na taj način oređivali prolaz vremena.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U samom Vučedolu živjelo je oko 2000 i 3000 stanovnika, pa je to bio jedan od najvažnijih centara tog vremena. Ljudi ove kulture u Vučedolu bavili su se stočarstvom, vjerovatno najstarijim uzgojem goveda na svijetu, te je u prehrani govedina činila 85%, dok su se na području Vinkovaca, zbog prisutnosti šuma, bavili lovom i hranili su se pretežno jelenima (oko 75% hrane u prehrani bilo je jelenje meso). Nađeni su u Vučedolu i ostaci pastrve, koje u Dunavu nije bilo, te su je nabavljali iz drugih krajeva. Ovo je prva kultura koja koristi tanjure za posluživanje hrane samo jedne osobe, dok su se dotada koristile zajedničke posude za hranu.

Vučedolska kultura završava oko 2500. p. n. e., a u samom Vučedolu oko 2400. p. n. e.

Vučedolska kultura je, uz vinkovačku kulturu u unutrašnjosti te cetinsku u primorju, jedna od najznačajnijih kultura metalnog doba na prostoru Hrvatske.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: