Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Populacijska genetika"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 22: Red 22:
*[[Genotip]]
*[[Genotip]]
*[[Fenotip]]
*[[Fenotip]]
==Vanjski linkovi==
*[http://www.extension.org/pages/68167/population-development-and-genetics Vodiči populacijske genetike]
* [http://alfred.med.yale.edu/alfred/ Baza podataka alelnih frekvencija], Yale University
* [http://www.ehstrafd.org EHSTRAFD.org - Baza podataka za frekvencije STR alela]]
* [http://www.esp.org/books/sturt/history/contents/sturt-history-ch-17.pdf Historija populacijke genetike]]
* [http://www.cosmolearning.com/video-lectures/how-selection-changes-the-genetic-composition-of-population-6688/ Kako [[selekcija]] i [[genetički drift]] utiču na [[genetička struktura populacije|genetičku strukturu populacije]], video predavanja Stephena C. Stearnsa (Yale University)
*National Geographic Society: [https://www5.nationalgeographic.com/genographic/atlas.html Atlas of the Human Journey] (migracijske mape ljudskih populacijana bazi haplogrupa)
* [http://vlab.infotech.monash.edu.au/simulations/cellular-automata/population-genetics/ Virtualna prezentacija laboratorije Monach University - Simulacije fragmentacije okoliša i populacijske genetike
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]
[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Genetika]]

Verzija na dan 27 januar 2015 u 11:18

Populacijska genetika je oblast genetike koja proučava nasljedne pojave i procese na razini reprodukcijski povezanih grupa organizama – populacija. Istražuje i modelira moguće odnose u genetičkoj strukturi populacije, faktorima održavanja i narušavanja njene ravnoteže, dinamiku i prirodu tih promjena. Ukratko, to je nauka koja proučava genetičku raznolikost individua i skupina posmatrane vrste organizama .

Genetička struktura svake populacije može se definirati prena učestalosti:

  • gena I njihovih alelnih varijanti,
  • genotipova,
  • fenotipova
  • novonastalih mutacija (genskih, hromosomskih I genomskih).

Vjerovatnoća pojave svakog genotipa I fenotipa u populaciju direktno zavisi od frekvencije odgovarajućih alelnih varijanti svakog gena. Sveukupna suma svih gene u populaciji je njen genski fond.

Osnove populacijske genetike su postavili Sewall Wright, J. B. S. Haldane i Ronald Fisher , koji je također postavio temelje kvantitativne genetike. Populacijska genetika tradicionalno podrazumijeva primjenu visoko specifičnih matematičkih I statističkih metoda koje se komplementarno uključuju u laboratoriijka, terenska I teorijska istraživanja. Kompjuterizirani pristup (tokom 1980-tih) je imao izuzetnu ulogu u unapređivanja analitičkih metoda

Osnovi

Biston betularia f. typica is the white-bodied form of the peppered moth.
Biston betularia f. carbonaria is the black-bodied form of the peppered moth.

[1]

Na primjer, svi moljci iste vrste koje žive u izoliranoj šumi su populacija. A gen svaki u ovoj populaciji može imati po nekoliko alternativnih oblika, na koje određuju varijaciju fenotipa organizama. Primjer može biti gen za obojenost moljaca koji ima dva alela: za crnu i bijelu. Zahvaljujući boljoj adaptaciji na tamnu boju kore drveća, crni moljci su vidno manja izloženi predatorima nego bijeli, pa Ih tokom vremena biva sve više, zbog toga što je I njihov relativni udio u formiranju genskog fonda naredne generacije sve veći.

Odnos frekvencij dva alela istog gena prema Hardy–Weinbergovom principu populacije u genetičkoj ravnoteži: horizontalnna ordinata pokazuje frekvencije dva alela - p i q, a vertikalna - frekvencje genotipova (tri linije za moguće varijante).

Reference

  1. ^ Hartl D. (2007): Principles of Population Genetics. Sinauer Associates, New York, ISBN 978-0-87893-308-2

Također pogledajte

Vanjski linkovi