Čečenska republika Ičkerija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Čečenska Republika Ičkerija
Нохчийн Республика Нохчийчоь
Чеченская Республика Ичкерия
1991 - 2000
Države prije:
Flag of the Soviet Union.svg SSSR
Države poslije:
Rusija Flag of Russia.svg
Zastava Grb
UzrečicaSloboda ili smrt
HimnaJoƶalla ya marşo!
Položaj na karti
Glavni grad Grozni
Najveći grad  Grozni
Službeni jezik čečenski, ruski
Etničke grupe  Čečeni, Rusi i dr.
Državno uređenje
  Predsjednik  
 -  1991 - 1996 (prvi) Džohar Dudajev
 -  1996 - 1997 Zelimkhan Jandarbijev
 -  1997 - 2000 (zadnji) Aslan Maskhadov
Nezavisnost
 -  Priznato 8. juni 1991
Površina
 -  Ukupno  15.300 km 2
Stanovništvo
 -  Ukupno (2002) 1,103,686 
 -  Gustoća 72,1 st / km 2/km2 
Valuta ruska rublja, čečenski nahar

Čečenska Republika Ičkerija je bila nepriznata separatistička država koja osnovana tokom raspada SSSR 1991 godine. Postojanje ove države su obilježila dva rata sa ciljem nezavisnosti Čečenije od Rusije. Prvi predsjednik ove države je bio Džohar Dudajev koji je proglasio nezavisnost Čečenije, usljed čega je uslijedio rat sa Rusijom tokom kojeg je poginuo Džohar Dudajev. Međunarodno je bila priznata jedino od Gruzije, te od afganistanskih Talibana.

Historija[uredi | uredi izvor]

Dudajev, proglašava 8. juna 1991. godine Čečeniju nezavisnu od Sovjetskog saveza, i Rusije te postaje prvi predsjednik te samoproglašene države. Države nije bila priznata niti od jedne države svijeta, osim Gruzije. Čečenija je bila vrlo nestabilna zbog moguće ruske vojne intervencije. Formirana je prva vlada ove države u martu 1992. godine, međutim nakon mjesec dana opozicija je pokušala izvesti državni udar, čiji je pokušaj ugušen silom. Dudajev uvodi izravnu predsjedničku vlast te raspušta parlament u junu 1992. Etnički sukobi i netrpeljivost između Čečena i Rusa rastu što rezultira eskalacijom sukoba i nasilja. Deseci hiljada Rusa, Ukrajinaca, Armena napuštaju domove i radna mjesta u Čečeniji zbog diskriminacije i kršenja ljudskih prava ne-čečenskog stanovništva. Industrija u Čečeniji propada zbog odlaska ruskih inžinjera. Tokom sukoba u susjednoj Osetiji Rusija šalje vojne trupe u blizinu čečenske granice, zbog čega Dudajev prijeti općom mobilizacijom stanovništva.

Rusi tajno šalju vojnu i financijsku pomoć separatistima što dovodi do daljne eskalacije sukoba i početka rata poznatog kao Prvi čečenski rat. Tokom novembra 1994. ruski vojnici i dobrovoljci su pokušali uz pomoć vazduhoplovstva osvojiti Grozni, ali bezuspješno. Nakon toga Boris Jeljcin šalje vojne trupe u Čečeniju sa ciljem ponovnog uspostavljanja državno-ustavnog poretka u Rusije u Čečeniji, što završava primirjem. Predsjednik Dudajev je ubijen 21. aprila 1996 godine pomoću dva laserski navođena projektila, dok se služio satelitskim telefonom.