Almati

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Almaty)
Idi na: navigacija, traži
Šablon nedostaje ikona.svg Na ovoj stranici se koriste jedan ili više šablona koji ne postoje.
Uklonite ili napravite nepostojeće šablone i zatim uklonite ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Koordinate: 43°N 16°E / 43, 16
Almati (Alma Ata) (Алматы)
Grad
Flag of Almaty.svg
Zastava
Coat of arms of Almaty.svg
Grb
Nadimak: Južni glavni grad, Grad jabuka
Koordinate 43°N 16°E / 43, 16
Površina 324.8 km2
Stanovništvo 1,348,500 (2008)
Osnovan 1854.
Gradonačelnik Ahmetžan Jesimov
Almaty p.svg
Web stranica: almaty.kz


Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) je najveći grad u Kazahstanu s populacijom od 1.348.500 (1. rujna 2008.), što predstavlja 8% ukupnog stanovništva. Bio je glavni grad Kazahstana i prethodne Kazaške SSR od 1929. do 1998. godine. Premda Almati više nije glavni grad, (sada je to Astana), ostao je glavni komercijalni centar. Almati ne pripada ni jednoj oblasti, već ima status grada od posebnog državnog značaja.

Ime grada[uredi | uredi izvor]

Ime Almati znači "Bogat jabukama", a ruska verzija imena, "Alma Ata", dodijeljena je iz zablude (književno značenje "Djedova jabuka").

Povijest[uredi | uredi izvor]

Na prostoru grada su u 10. vijeku p. n. e. nastala prva naselja stočara iz bronzanog doba. Kasnije su nastala naselja plemena Saka i Uisun od kojih su sačuvani tumuli (nadgrobni humci). Tokom srednjeg vijeka se grad razvija kao jedna od postaja na Putu svile, te postaje značajan trgovački centar. Ime Almati se pojavljuje u 13. v. U 15. vijeku slabi značenje grada zbog prestanka trgovine na Putu svile. U 17.i 18. v. jača kazaška nacionalna svijest i Almaty postaje kazahstanski kulturni centar. 1730. su Kazasi pobijedili Džungure u bitki 70 km od grada. Sredinom 19. v. su Rusi zauzeli taj prostor i 1854. osnovali tvrđavu Verniy. Oko grada se naseljavaju Rusi, Tatari i Kozaci. 1867. je grad nazvan Almatinsk, ali stanovnici nisu prihvatili novo ime grada, te je vraćeno ime Verniy. 28. svibnja 1887. je grad potpuno razoren u jakom potresu. Nakon potresa se grad obnavlja i postaje najveći ruski grad srednje Azije.

Nakon Oktobarske revolucije dolazi komunistička vlast i 1921. je grad preimenovan u Alma-Ata. 1927. Alma Ata postaje glavni grad Kazaške Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike u sklopu SSSR-a (dotad je glavni grad bio Kyzyl-Orda). 1926. je sagrađena željeznička pruga iz Turkestana do Sibira, a 1930. je Alma Ata priključena na željeznicu. Tokom 2. svj. rata je u Alma Ati organizirana ratna industrija i došlo je mnogo izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja odakle su evakuirane cijele tvornice i institucije. Nakon rata se grad širi i grade se zgrade otporne na potrese. Od 1975. je uvedena redovna zrakoplovna linija nadzvučnim avionima do Moskve.

1991. se raspao SSSR i stvoren je nezavisni Kazahstan. 1993. je Alma-Ata preimenovana u kazaško ime Almati. 1997. je odlučeno da se glavni grad Kazahstana preseli u Astanu koja je smještena u središnjem dijelu zemlje (Almati je blizu kirgistanske granice). Almati je i dalje ostao najveći grad Kazahstana i njegov gospodarski i kulturni centar.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Almati je smješten u jugoistočnom dijelu Kazahstana 80 km od granice s Kirgistanom i 300 km od granice s Kinom. Nalazi se u dolini ispod planine Alatau koja je dio planinskog lanca Tian Shan. Sjeverno od grada je Kapčagajsko umjetno jezero na rijeci Ili. Klima je kontinentalna s malo padalina, ali je ipak blaga zbog položaja među planinama. Prometna povezanost je prilično loša (postoji jedna cesta prema srednjem Kazahstanu).

Katedrala Kristova uskrsnuća

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Zanimljiva je pravoslavna katedrala Kristova uskrsnuća u ruskom stilu. Postoje mnoge crkve i džamije koje su sve sagrađene nakon 1990. Grad ima i mnogo parkova. Pokraj grada postoji rekreacijska zona na brdu Kök Töbe koje je s gradom povezano žičarom.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

U izgradnji je podzemna željeznica Almati.

Zimske olimpijske igre[uredi | uredi izvor]

Almati je bio jedan od kandidata za Zimske olimpijske igre 2014., a nakon što je Igre dobio ruski Soči, gradski oci razmišljaju o eventualnoj kandidaturi za Igre 2018.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1] "Almaty Considers 2018 Winter Games Bid" Šablon:En icon

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Olimpijske igre[uredi | uredi izvor]

Ostali projekti[uredi | uredi izvor]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još podataka o: Almaty
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: