Amur (riba)
| Amur | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Actinopterygii |
| Potklasa | Neopterygii |
| Infraklasa | Teleostei |
| Nadred | Ostariophysi |
| Red | Siluriformes |
| Porodica | Cyprinidae |
| Rod | Ctenopharyngodon |
| Vrsta | Ctenopharyngodon idella Valenc |
Amur je riba nizijskih rijeka, porijeklom iz srednje Azije.
Boja mu se kreće od tamnih, zelenkasto crnih leđa a prema svijetlo sivim bokovima, do skoro bijelog stomaka. Ima izrazito vretenasto tijelo prekriveno krupnom krljušt. Na području Bosne i Hercegovine nema odgovarajuće uslove za mrijest, pa se primjerci kreću od 2-3 kg (veličina kojom se poribljava), pa do preko 20 kg.
Navike, stanište i rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Amur je porijeklom iz tokova velikih rijeka srednje Azije.[1] Na područje bivše Jugoslavije je donesen iz Mađarske, najprije u ribnjake, a iz njih se proširio u Dunav i njegove pritoke. Sada je najrasprostranjeniji u kanalima obraslim vodenim rastinjem, koje mu i čini osnovnu hranu, a zalazi čak i u male kanaliće za navodnjavanje, pa je bilo slučajeva da su seljaci na njima vilama hvatali ribe veličine do 10 kg.
Razmnožavanje
[uredi | uredi izvor]Mrijesti se na pjeskovitim terenima u dosta jakoj struji. Polaže ikru u dijelovima rijeke blizu izvora, jer njegova ikra nije fiksirana već je vodena struja nosi nizvodno. Plodnost ženki se kreće čak i do milion komada ikre po mrijestu. Za razvoj ikre i mrijest, potrebna je temperatura vode od preko 37 stepeni celzijusa. U uslovima koji vladaju na području BiH, njegov mrijest moguć je samo vještačkim putem.
Literatura
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Bibliothèque Paul-Émile-Boulet - UQAC" (PDF). sbisrvntweb.uqac.ca. Arhivirano s originala (PDF), 6. 7. 2011. Pristupljeno 8. 7. 2025.
