Bos

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bos
(Rod goveda)
"Bos taurus", pripitomljeno goveče
"Bos taurus", pripitomljeno goveče
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Mammalia
Red Artiodactyla
Porodica Bovidae
Potporodica Bovinae
Linnaeus, 10. izdanje Systema Nature, 1758
Vrste

vidi tekst

Bos (lat. bōs: govedo, vo, bik) je rod divljih i pripitomljenih goveda. Bos se može podijeliti u četiri podroda: Bos, Bibos, Novibos i Poephagus, ali ova podjela je kontroverzna. Rod ima pet postojećih vrsta. Međutim, ovo može porasti na sedam ako se pripitomljene rase broje kao odvojene vrste, i devet ako je uključen i srodni rod Bison.[1]

Smatra se da većina modernih rasa domaćih goveda potječe od izumrlih tura, velikog divljeg evroazijskog pragovečeta. Vjerovatno je istrebljeno u Britaniji tokom bronzanog doba, a posljednji je ubijen u Poljskoj 1627. godine.

Anatomija i morfologija[uredi | uredi izvor]

Većina vrsta su travojedi, sa dugim jezicima za uvijanje biljnog materijala (njihove omiljene hrane) i velikim zubima kako bi razgradili biomasu koju gutaju. Oni su preživari s četveročlanim želucem koji im omogućava da razgrađuju biljni materijal.

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Danas živi oko 1,3 milijarde domaćih goveda, što ih čini jednim od najbrojnijih sisara na svijetu. Pripadnici ovog roda nalaze se u: Africi, Aziji, Istočnoj i Zapadnoj Evropi, dijelovima Sjeverne Amerike, Južne Amerike i Okeaniji. Njihova staništa uveliko variraju, ovisno o određenoj vrsti; mogu se naći u prerijama, kišnim šumama, močvarama, savanama i umjerenim šumama.

Ekologija, ponašanje i životna historija[uredi | uredi izvor]

Većina vrsta roda "Bos" ima životni vijek 18-25 godina, a čak i 36 u zatočeništvu. Imaju 9–11 mjeseci gestacije, zavisno od vrste i rođenja jednog ili (rijetko) dva mlada, u proljeće.

Većina vrsta putuje u stadima od 10 članova do stotine. U većini stada postoji jedan bik (mužjak) za sve krave (ženke). U stadima je važna dominacija, a telad obično nasljeđuju položaj svoje majke u hijerarhiji.

Obično su dnevne životinje; odmaraju se tokom toplog dijela dana, a aktivne su ujutro i popodne. U područjima gdje su ljudi posegli na teritoriju stada, oni mogu promijeniti bioritam u noćnu aktivnost. Neke su vrste i migratorne, a kreću se u zavisnosti o dostupnosti hrane i vode.

Evolucijska historija[uredi | uredi izvor]

Smatra se da su današnje vrste "Bos" evoluirale od jednog pretka, tura (Bos primigenius). Ova je posebna vrsta preživjela sve do ranog 17. stoljeća, kada je zbog prekomjernog izlovljavanja izumrla, čak i ona kao posljednja ženka, koja je uginula u Poljskoj.[2].

Podjela i taksonomija[uredi | uredi izvor]

Godine 2003., Međunarodna komisija za zoološku nomenklaturu, Mišljenje 2027, riješila je dugogodišnji spor o imenovanju onih vrsta (ili parova vrsta) Bos koje sadrže i divlje i pripitomljene forme. Komisija je "sačuvala upotrebu 17 posebnih imena, zasnovanih na divljim vrstama, koja su unaprijed data ili savremena – onima koja se zasnivaju na domaćim oblicima", potvrđujući "Bos primigenius" za aurohe (turove) i "Bos gaurus" za gaure. Ako se domaća goveda i gajali smatraju zasebnim vrstama, oni će biti nazvani "Bos taurus" i "Bos frontalis"; međutim, ako se smatraju dijelom iste vrste kao i njihovi divlji srodnici, zajedničke vrste trebaju se imenovati "Bos primigenius" i "Bos gaurus".

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Briggs, H.M. and Briggs, D.M. (1980). Modern Breeds of Livestock. Macmillan Publishing.
  • International Commission on Zoological Nomenclature. 2003. Opinion 2027 (Case 3010). Usage of 17 specific names based on wild species which are pre-dated by or contemporary with those based on domestic animals (Lepidoptera, Osteichthyes, Mammalia): conserved. Bull.Zool.Nomencl., 60:81-84.
  • Van Vuure, Cis. 2003. De Oeros – Het spoor terug, Cis van Vuure, Wageningen University and Research Centrum / Ministry of the Flemish Community, Brussels & Wageningen.
  • Zong, G. 1984. A record of Bos primigenius from the Quaternary of the Aba Tibetan Autonomous Region. Vertebrata PalAsiatica, Volume XXII No. 3 pp. 239–245. Translated by Jeremy Dehut, April 1991. Online pdf (62 kB)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Groves, C. P., 1981. Systematic relationships in the Bovini (Artiodactyla, Bovidae). Zeitschrift für Zoologische Systematik und Evolutionsforschung, 4:264-278., quoted in Don E. Wilson & DeeAnn M. Reeder (editors). 2005. Mammal Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3rd ed), Johns Hopkins University Press: "Bison".(online edition
  2. ^ "Bos primigenius (Aurochs)". Pristupljeno 11. 12. 2019.[mrtav link]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]