Civilno društvo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Civilno društvo je jedan od elemenata trodijelnog okvira koji čine država, ekonomija i civilno društvo. Civilno društvo je primarni lokus kreiranja ideologije za izgradnju konsenzusa i legitimiziranje moći, što znači, kreiranja i održavanja kulturalne i socijalne hegemonije dominantne grupe putem suglasnosti, a ne prisilom.

Civilno društvo je arena u kojoj se natječu konfliktni interesi (zapravo klasni interesi) i bez direktne dominacije i prisile država i tržište moraju za svoju legitimnost pridobiti suglasnost civilnog društva. Sastoji se od akcija građana (svih ljudskih bića), pojedinačno i zajedno, usmjerenih poboljšanju svoje zajednice i društva. Takve akcije su temelj na kojem počiva demokratija, pluralizam, poštovanje ljudskih prava, dobra vladavina i kohezivnost društva.

Civilno društvo je područje institucija, organizacija, mreža i pojedinaca smještena između porodice, države i tržišta, u koje se ljudi udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa. U svojoj najjednostavnijoj formi, civilno društvo predstavlja skup institucija i udruga/organizacija koje spajaju ljude uz vladu i privatni sektor.

Puno je definicija civilnog društva, ali sve one na kraju imaju zajednički nazivnik. Pod time se misli na organizacije civilnog društva koje se nazivaju volonterskim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim i trećim sektorom te im je zajednička sloboda udruživanja i djelovanje u kojem se prepoznaje opće dobro. U to se, naravno, ne ubrajaju političke stranke koje se bore za vlast. Ukratko rečeno, civilno društvo jest antiteza državi jer je ono svojevrsna opozicija državi i kontrola.

Pod civilnim društvom se najčešće podrazumijeva prostor besprisilne kolektivne akcije okupljene oko zajedničkih interesa, ciljeva, vrijednosti. Civilno društvo se smješta u prostor drugačiji od onog države, tržišta i porodice. Civilno društvo se sastoji od formalnih i neformalnih organizacija - građanskih inicijativa. Razvijeno civilno društvo je osnovni preduvjet za nastajanje i održavanje pravne i demokratske države.

Civilno društvo najčešće obuhvaća organizacije kao što su: registrirane humanitarne organizacije, organizacije za zaštitu (ženskih, dječjih) ljudskih prava, religijske, ekološke, profesionalna udruženja, poslovna udruženja, sindikati, grupe samopomoći, društveni pokreti, zagovaračke grupe, koalicije i druge.

Historija[uredi | uredi izvor]

Još su stari Grci (politike koinona) i Rimljani (societas civilis) poznavali ovaj institut. Po njihovom poimanju bilo je to političko društvo u kojem su aktivni građani učestvovali u oblikovanju politike. Vremenom izraz civilno društvo je poprimao različita značenja, u skladu s porecima u okviru kojih je postojalo. U pojedinim razdobljima dolazi do iskrivljenog tumačenja izraza poistovjećujući ga s načinom na koji vladari vladaju ljudima, pod kojim uvjetima i tko su ti vladari.

U 18. vijeku dolazi do preokreta kada se civilno društvo prepoznaje kao institut koji je tu da štiti i podučava građane kako se efikasno zaštititi od negativnih uplitanja države. U 18.-om i 19.-om vijeku termin se promatra u okviru aktualnih društvenih promjena. U tom razdoblju izraz civilno se poistovjećuje sa uljuđeno, kultivirano. Jedan od autora iz tog vremena Alexis de Tocqueville, u svom djelu "O demokraciji u Americi" opisuje civilno društvo kroz duh zajedništva koji je vladao u američkom društvu tog vremena, a očitovao se kroz supostojanje brojnih udruga, organizacija i sveprisutnog volonterstva. Antonio Gramsci opisuje civilno društvo kao socijalnu interakciju institucija i organizacija kulturne tematike između države i tržišta.

Novija historija i detaljnija istraživanja dovode do daljnjeg razvoja ideje civilnog društva, ali svojevremeno i do preuveličavanja njegove uloge kao ključnog faktora u rješavanju aktuelnih društvenih problema. Nadalje, na institut civilnog društva se gledalo kao na pomodarstvo građana, utopijsku ideju pojedinih demokratija, lijek za previše zaštitnički raspoloženu državu i slično. Od kraja 1980.-ih naovamo u definiranju ovog pojma naglašava se sloboda udruživanja, samoorganizacija slobodnih građana, socijalni kapital i socijalna povezanost. Pokušaj da se civilnost izjednači s moralnošću, poštenjem, poštivanjem,… su odbačene kao neumjesne, a civilnim vrlinama se smatra aktivno i odgovorno građanstvo. Organizacije civilnog društva nazivaju se dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili trećim sektorom.

Primjeri institucija civilnog društva[uredi | uredi izvor]

  • akademije
  • aktivističke grupe
  • dobrotvorne organizacije
  • gradska policija
  • udruženja građana
  • klubovi (sportski, društveni, etc.)
  • fondacije
  • organizacije u zajednici
  • udruženja potrošača
  • kooperacije
  • kulturalne grupe
  • grupe za zaštitu okoliša
  • posredničke organizacije volonterskog i neprofitnog sektora
  • nevladine organizacije (NGO)
  • neprofitne organizacije (NPO)
  • policijske institucije (ekonomska, okolišna, monetarna...)
  • privatne volonterske organizacije (PVOs)
  • asocijacije profesionalaca
  • religijske organizacije
  • grupe za podršku
  • trgovinske unije
  • udruženja žena

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

http://www.zesveske.ba/03_06/0306_5_3.htm