Colobinae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Colobinae
Vitkostasi i sakati majmuni
Javanski languri (Trachypithecus auratus)
Javanski languri (Trachypithecus auratus)
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Mammalia
Red Primates
Natporodica Cercopithecoidea
Porodica Cercopithecidae
Potporodica Colobinae
Jerdon, 1867.

Rodovi:
Colobus
Piliocolobus
Procolobus
Trachypithecus
Presbytis
Semnopithecus
Pygathrix
Rhinopithecus
Nasalis

Simias

Colobinae ili vitkostasi i sakati majmuni su predstavljaju potporodica porodice psetolikih majmuna koja obuhvata na 10 rodova sa ukupno 60 vrsta. U ovoj potporodici su, između ostalih, i sjeverni crno-bijeli gvereza koji nalikuje na američkog smrdljivca , dugorepi nosan, te Hanumanovi languri koje u Indiji smatraju svetim.[1][2]

Prema nekim Neke klasifikacijama, ovi majmuni imaju u tribusa, dok ih druge dijele u tri "skupine". Obje klasifikacije stavljaju dva afrička roda Colobus i Piliocolobus u jednu skupinu, a oba roda su prepoznatljiva po krnjem ("sakatom") palcu. Razne azijske rodove uključuju u jednu ili dvije preostale skupine. Analiza DNK potvrđuje da azijske vrste pripadaju dvjema različitim grupama, od kojih jedna obuhvata langure, a u drugoj su vrste sa neobično čudnim nosevima. Međutim, postoje naznake da Hanumanovi languri nisu blisko srodni ni s jednom od njih.

Opis[uredi | uredi izvor]

U oba tribusa su majmuni srednje veličine, s dugim repom, izuzev pagaiski kratkonosi majmunpagaiskog kratkonosog majmuna (Simias). Krzno im je različite boje, pri čemu su krzna mladunaca gotovo svih vrsta značajno razlikuju od onih kod odraslih. Kod sakatih majmuna, palac je zakržljao. Ovo ime dali su im Evropljani koji su, pri prvom susretu, pogrešno zaključili da su individue palac izgubilke ozljedom, ne znajući da im je to prirođeno obilježje.[3]

Način života[uredi | uredi izvor]

Većina vrsta živi na drveću, ali neke, manje ili više, često borave i na tlu. Nastanjuju vrlo različite životne prostore različitihklimatskih područja (od tropskim kišnim šumama, šumama mangrova, do brdskih šuma i savana, ali ih nema u pustinjama i drugim sušnim područjima). Žive u grupama koje imaju različite oblike povezanosti.

Israna[uredi | uredi izvor]

Sve vrste kolobina su gotovo isključivo biljojedi; hrane se pretežno lišćem, cvijetovima i voćem. Uzimajući biljnu hranu, samo slučajno pojedu i insekte ili druge beskičmenjake. Za probavu takve hrane, imaju višedijelni, kompleksni želudac.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Trudnoća kod ove skupine majmuna traje 6-7 mjeseci, nakon čega ženka rađa obično jedno mladunče. Nakon godinu dana, majka ga prestaje dojiti. Spolnu zrelost dosežu u dobi od 3 do 6 godina, a očekivani životni vijek im je oko 20 godina.

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Dva pomenuta tribusa imaju sasvim odvojene areale. Dok vitkostasi majmuni žive u Aziji (Južna i Jugoistočnoj Aziji, južnoj kini), sakati majmuni nastanjuju tropski pojas Afrike.

Ugroženost[uredi | uredi izvor]

Krčenjem šuma i pretvaranjem tla u obradivo poljoprivredno zemljište ili pašnjake, pretstavlja najveću opasnost za održavanje njihovih staništa ovih vrsta. To zabrinjava osobito zbog toga šo mnoge vrste imaju jako sužene areale, na vrlo malim područjima. Zato su neke vrste uvrštene na IUCNovu crvenu listu ugroženih vrsta. Od 35, 14 vrsta se smatra ugroženim, a dvije vrlo ugroženim, dok za preostale vrste nema dovoljno podataka.

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Iako ta klasifikacija još uvjek nije pouzdana, 'Colobinae se obično dijele na dva neformalna tribusa, koji uključuju ukupno 10 opisanih rodova:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Napier J. R., Napier P. J. (2005): The matural history of the primates – A review of the natural history of the primates. The MIT Press, History, Cambridge, Massachussets, ISBN 0-262-64033-3; ISBN 0-262-14039-X.
  2. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  3. ^ Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, ISBN 0-226-11636-0; ISBN 0-226-11637-9.
  4. ^ Geissmann T. (2003): : Vergleichende Primatologie. Springer, Berlin, ISBN 3540436456.
  5. ^ Nowak R. M. (1999): Walker's mammals of the world. 6. Auflage. Johns Hopkins University Press, Baltimore, ISBN 0801857899.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još podataka o: Colobinae
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Colobinae