Majmuni Starog svijeta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Repati majmuni Starog svijeta
Cercopithecidae
Colobidae
Diferenciran
Maslinasti babun Papio anubis
Maslinasti babun
Papio anubis
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Mammalia
Red Primates
(nesvrstani) podred Anthropoidea - Catarrhini
Uskonosni majmuni
Porodica Cercopithecidae
Colobidae
Rod 22 roda
Gray, 1821
Tipična vrsta
Rod: Cercopithecus
Gray, 1821

Cercopithecinae - 12 rodova

Colobinae - 10 rodova
Repati majmun Starog svijeta
Mandril (Mandrillus sphinx) je najveći predstavnik ove grupe repatih majmuna.
Glava plaštastog pavijana (Papio anubis). Uočava se izdužena „pasja njuška“.
Divlji makak (Macaca sylvanus) je jedina evropska vrsta ne-ljudskih primata

.

Neki majmuni Starog svijeta, kao patas, vode polu-prizemni život, tj. obitavaju i na terenu i na drveću.
Javanski majmuni(Trachypithecus auratus), kao i sve morske mačke, žive u grupama.
Plaštasti majmuni, kao i većina pripadnika porodice Colobidae, hrane se lišćem
Hanuman-langur sa mladuncem
Rezus majmuni su naviknuli na ljude i često žive u gradovima.
Brazza morska mačka
Gelada (Theropithecus gelada)
Crveni kolobus
Nosonje

Majmuni Starog svijeta, familija Cercopithecidae, grupa su primata iz natporodice Cercopithecoidea i grane Catarrhini. Autohtoni su u Africi i Aziji, gdje danas naseljavaju niz sastojina iz tropskih prašuma i savana, šipražja, žbunja i planinskih terena, a Evropi su poznati u fosilnim tragovima. Međutim, iako je eventualno unesena, populacija jedne vrste makaka majmuna opstaje na Gibraltarskoj stijeni (Evropa) do današnjeg dana. Majmuni Starog svijeta uključuju mnoge od najpoznatiji vrsta ne-ljudskih primata, kao što su pavijani i makaki.[1][2]

  • Napomena: Odgovarajuća terminologija i klasifikacija južnoslavenskih jezika preuzeti su sa engleskog jezičkog područja, u kojem se razlikuju pojmovi ape (bos. = majmun) i monkey (bos. = majmun) po tome što prvi označava velike ili bezrepe majmune (čije je porijeklo u Starom svijetu), a drugi repate u svim dijelovima svijeta. Među njima se nalaze i
  • majmuni Starog svijeta i
  • majmuni Novog svijeta.[3][4][5]

Opće osobenosti[uredi | uredi izvor]

Majmuni Starog svijeta su srednje do veliki, a kreću se, zavisno od prirodnog staništa. Ima ih koji obično žive na drveću (Colobus majmuni), a i takvih koji u potpunosti obitavalu na tlu., kao što su babuni. Najmanji je talapoin, dužine 34-37 cm i težine između 0,7 i 1,3 kg, dok je najveći je mužjak mandrila (ženke te vrste su znatno manje), oko 70 cm dužine i težine do 50 kg.[6] [7]

Po morfološkom izgledu, su, za razliku od velikih majmunaa, većina imaju repove (latinsi naziv Cercopithecinae, uostalom i znači "repati majmun"), ali, za razliku od majmuna Novog svijeta (Platyrrhini), repovi im nikada ne služe za hvatanje (grane, npr.). Glavne razlike između kategorija uskonosnih (Catarhini) i širokonosnih (Platyrhyni) majmuna, i njihov odnos sa velikim, mogu se formulirati kako slijedi.

  • uskonosnih majmuna od širokonosnih razlikuju se po strukturi nosa.
  • Kod širokonosnih majmuna, nozdrve su usmjerene postrance, dok su u uskonosnih okrenute prema dolje.
  • Razlike majmuna Novog svijeta i velikih majmuna su svojstvima zuba: broj zuba je isti, ali su različito oblikovani.
  • Druge razlike uključuju i cjevaste ušne kosti razlike u zubnoj formuli.
  • Uskonosni majmuni imaju 8 pretkutnjaka (premolara):
    • gornji = 2.1.2.3
    • donji = 2.1.2.3.
  • Širokonosni majmuni imaju zubnu formulu sa 12 pretkutnjaka (premolara):

Nekoliko majmuna Starog svijeta imaju anatomske neobičnosti. Kolobusi imaju kvataljker zna palčevima koji pomažu pri kretanju na drveću, nosonja ima svojstveno oblikovanu njušku, dok je majmun prćastog nosa, gotovo da ga i nema. Penis mužjaka mandrila je crvene boje, skrotuma je lila ( jorgovan) boje, a i lice također ima svijetle obojenost kao što su genitalije. To se javlja kao specijalno obilježje samo u dominantnog mužjaka u grupama za više mužjaka.

Većina ovih majmuni su bar djelomično svaštojedi (omnivori), ali svi preferiraju biljnu hranu, kojia čini najveći dio ishrane. Colobinae su najviše vegetarijanaci, uzimajući prvenstveno lišče, a jede i samo mali broj insekata, dok su ostale vrste vrlo oportunističke. Prvenstveno jedu voće, ali konzumiraju i gotovo svaku dostupnu hranu, kao što su cvijeće, lišće, lukovice i rizomi, insekti, puževi, pa čak i mali kičmenjaci. Hrana divljeg makaka sastoji se uglavnom od lišća i korijenja, iako također jedu i insekte, a kedrovinu koriste izvor vode.[12] Trudnoća kod majmuna Starog svijeta traje između pet i sedam mjeseci. Rađaju obično samo jednom, iako se, kao i kod ljudi, povremeno rađaju također i blizanci. Mladi se rađaju relativno dobro razvijeni i u stanju su da se, već od rođenja, prednjim udovima, drže za krzno svoje majke. U poređenju sa većinom drugih sisara, oni imaju relativno dug period do spolne zrelosti, koja se javlja pri uzrastu od četiri do šest godina, što je tipično za većinu vrsta.

Bjelonogi sivi langur (Semnopithecus hypoleucos)

Kod većine vrsta, kćeri ostaju da žive sa svojim majkama, tako da je osnovna društvena grupa među majmunima Starog svijeta je matrijarhatna (majčinska) trupa. Mužjaci napuštaju grupu pri postizanju adolescencije i pronalaze nove trupa da im se pridruže. U mnogim vrstama, samo jedan odrasli (dominantni) mužjak živi u svakoj grupe, izbacujući sve rivale, ali drugi su tolerantniji. Uspostavljaju se hijerarhijski odnosi između dominantnih i podređenih mužjaka . Veličina grupa su vrlo varijabilne, čak i unutar vrsta, ovisno o raspoloživosti hrane i drugih resursa.[13][14]

Evolucija i mogući preci[uredi | uredi izvor]

Fosil Paracolobus chemeroni

Pronađeni su fosili tarzoidnih primata, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog svijeta (Cercopithecidae, Hylobatidae, Pongidae i Hominidae) potiču iz grupe anatomski „uopćeno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i oblici Teilhardina (oligocen Egipta). Među njima se Apidium, Moeripithecus i Oligopithecus ( a nerijetko i Parapithecus) ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju i Amphipithecus i Pondaungia (gornji eocen Burme) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazu evolucije ka zajedničkim precima antropomorfnih majmuna. U donjeoligocenskim slojevima Afrike, međutim, nađeni su fosilni ostaci primata koji su nedvojbeno imali niz osobina današnjih viših uskonosnih majmuna iz porodica Hylobatidae (giboni9 i Pongidae (orangutani). Među takvim oblicima, redovno se pominju Parapithecus i Aegyptopithecus, sa zubalom kao u suvremenih bezrepih – velikih majmuna (orangtani, čimpanze i gorile, iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku skupini psetolikih repatih majmuna, a drugi u fosilni rod Dryopithecus. U direktne predačke forme čovjekolikih primata svrstava se i gibonoliki Propliopithecus, od kojeg, vjerovatno preko oblika tipa Limnopithecus i Pliopithecus vode porijeklo današnji giboni. Međutim, prema nekim procjenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnim osobinama.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Porodica Ceccopithecidae ima dvije potfamilije:

  • Superfamilija Cercopithecoidea, Majmuni starog svijeta (repati)
    • Familija Cercopithecidae
      • Subfamilija Cercopithecinae
        • Tribus Cercopithecini
          • Rod Allenovi močvarni majmuni, Allenopithecus
            • Allenov močvarni majmun, Allenopithecus nigroviridis
          • Rod Miopithecus, talapoini
            • Angolski talapoin, Miopithecus talapoin
            • Gabonski talapoin, Miopithecus ogouensis
          • Rod Poto majmuni, Erythrocebus
            • Poto, Erythrocebus patas
          • Rod Chlorocebus
            • Zeleni majmun, Chlorocebus sabaeus
            • Grivet, Chlorocebus aethiops
            • Balasti planinski vervet, Chlorocebus djamdjamensis
            • Tantalus, Chlorocebus tantalus
            • Vervet, Chlorocebus pygerythrus
            • Malbrouck, Chlorocebus cynosuros
          • Genus Cercopithecus, zamorci
            • Drijas ili salongo zamorac, Cercopithecus dryas
            • Diana zamorac, Cercopithecus diana
            • Roloway zamorac, Cercopithecus roloway
            • Veliki ravnonosni zamorac, Cercopithecus nictitans
            • Plavi zamorac, Cercopithecus mitis
            • Srebreni zamorac, Cercopithecus doggetti
            • Zlatni zamorac, Cercopithecus kandti
            • Sykesov zamorac, Cercopithecus albogularis
            • Mona zamorac, Cercopithecus mona
            • Campbellov zamorac, Cercopithecus campbelli
            • Loweov mona zamorac, Cercopithecus lowei
            • Krestasti mona majmun, Cercopithecus pogonias
            • Wolfov mona zamorac, Cercopithecus wolfi
            • Dentov mona majmun, Cercopithecus denti
            • Mali ravnonosni zamorac, Cercopithecus petaurista
            • Bjelogrli zamorac, Cercopithecus erythrogaster
            • Sclaterov zamorac, Cercopithecus sclateri
            • Crvenouhi zamorac, Cercopithecus erythrotis
            • Brkati zamoracn, Cercopithecus cephus
            • Crvenorepi zamorac, Cercopithecus ascanius
            • L'Hoestov zamorac, Cercopithecus lhoesti
            • Preussov majmun, Cercopithecus preussi
            • Suncorepi zamorac, Cercopithecus solatus
            • Hamlynov zamorac, Cercopithecus hamlyni
            • Lesula, Cercopithecus lomamiensis
            • De Brazzaov majmun, Cercopithecus neglectus
        • Tribus Papionini
          • Rod Makaka, Macaca
            • Berberski (divlji) makak, Macaca sylvanus
            • Lavorepi makak, Macaca silenus
            • Južni svinjorepi makak ili beruk, Macaca nemestrina
            • Sjeverni svinjorepi makak, Macaca leonina
            • Pagai otočni makak ili bokoi, Macaca pagensis
            • Siberut makak, Macaca siberu
            • Mavarski makak, Macaca maura
            • Čizmasti makak, Macaca ochreata
            • Tonkeanski makak, Macaca tonkeana
            • Heckov makak, Macaca hecki
            • Gorontalo makak, Macaca nigrescens
            • Celebeski krestasti makak ili crni majmun, Macaca nigra
            • Rakojedi makak ili dugorepi makak ili kera, Macaca fascicularis
            • Patrljkorepi makak ili medvjedoliki makak, Macaca arctoides
            • Rezus makak, Macaca mulatta
            • Formozanski kamenski makak, Macaca cyclopis
            • Japanski makak, Macaca fuscata
            • Cejlonski majmun, toko, Macaca sinica
            • Haubasti makak, Macaca radiata
            • Assamski makak, Macaca assamensis
            • Tibetski makak ili Milne-Edwardsov makak, Macaca thibetana
            • Arunača makak ili munzala, Macaca munzala
          • Rod Lophocebus, krestasti mangabi
            • Sivoobrazni obalni mangabi, Lophocebus albigena
            • Crnoobrazni mangabi, Lophocebus aterrimus
            • Opdenboschov mangabi, Lophocebus opdenboschi
            • Ugandski mangabi, Lophocebus ugandae
            • Johnstonov mangabi Lophocebus johnstoni
            • Osman Hillov mangabi, Lophocebus osmani
          • Rod Rungwecebus
            • Kipunji, Rungwecebus kipunji
          • Rod Papio, pavijani
            • Hamedrijas, Papio hamadryas
            • Gvinejski pavijan, Papio papio
            • Maslinasti pavijan, Papio anubis
            • Žuti pavijan, Papio cynocephalus
            • Hakma pavijan, Papio ursinus
          • Rod Theropithecus
            • Gelada pavijan, Theropithecus gelada
          • Rod Cercocebus, bjelooki mangabeji
            • Garavi mangabej, Cercocebus atys
            • Kragnasti mangabej, Cercocebus torquatus
            • Agila mangabej, Cercocebus agilis
            • Zlatnotrbi mangabej, Cercocebus chrysogaster
            • Mangabej sa Tana Rivera, Cercocebus galeritus
            • Sanjeanski mangabej, Cercocebus sanjei
          • Rod Mandrillus
            • Mandril, Mandrillus sphinx
            • Dril, Mandrillus leucophaeus
      • Subfamilija Colobinae
        • Afrička grupa
          • Rod Colobus, crnobijeli kolobusi
            • Crni kolobus, Colobus satanas
            • Angolski kolobus, Colobus angolensis
            • Kraljevski kolobus, Colobus polykomos
            • Medvjeđi kolobus, Colobus vellerosus
            • Plaštasti guereza, Colobus guereza
          • Rod Piliocolobus, crven kolobusi
            • Zapadni crveni kolobus, Piliocolobus badius
            • Pennantov kolobus, Piliocolobus pennantii
            • Preussov crveni kolobus, Piliocolobus preussi
            • Thollonov crveni kolobus, Piliocolobus tholloni
            • Centralnoafrički crveni kolobus, Piliocolobus foai
            • Ugandski crveni kolobus, Piliocolobus tephrosceles
            • Uzungwanski crveni kolobus, Piliocolobus gordonorum
            • Zanzibarski crveni kolobus, Piliocolobus kirkii
            • Kolobus sa Tana Rivera, Piliocolobus rufomitratus
          • Rod Procolobus
        • Grupa Languri (lišćarski majmuni)
          • Rod Semnopithecus, sivi ili hanuman languri
            • Nepalski sivi langur, Semnopithecus schistaceus
            • Kašmirski sivi langur, Semnopithecus ajax
            • Tarai sivi langur, Semnopithecus hector
            • Sjeverni nizijski sivi langur, Semnopithecus entellus
            • Bjelonogi sivi langur, Semnopithecus hypoleucos
            • Južni nizijski sivi langur, Semnopithecus dussumieri
            • Ćubasti sivi langur, Semnopithecus priam
          • Rod Trachypithecus lutunzi
            • T. vetulus grupa
              • Rumenoobrazni langur, Trachypithecus vetulus
              • Nilgiri langur, Trachypithecus johnii
            • T. cristatus grupa
              • Javanski lutung, Trachypithecus auratus
              • Srebreni lutung ili srebreni lišćarski majmun, Trachypithecus cristatus
              • Indokineski lutung, Trachypithecus germaini
              • Tenasserim lutung, Trachypithecus barbei
            • T. obscurus grupa
              • Sumračni lišćarski ili spektralni lišćarski majmun, Trachypithecus obscurus
              • Phayreov lišćarski majmun, Trachypithecus phayrei
            • T. pileatus grupa
              • Kapasti langur, Trachypithecus pileatus
              • Shortridgeov langur, Trachypithecus shortridgei
              • Geeov zlatni langur, Trachypithecus geei
            • T. francoisi grupa
              • Fransoin langur, Trachypithecus francoisi
              • Hatinh langur, Trachypithecus hatinhensis
              • Bjeloglavi langur, Trachypithecus poliocephalus
              • Laoski langur, Trachypithecus laotum
              • Delacourov langur, Trachypithecus delacouri
              • Indokineski crni langur]], Trachypithecus ebenus
          • Rod Presbytis surili
            • Sumatranski surili, Presbytis melalophos
            • Trakasti surili, Presbytis femoralis
            • Sarawakanski surili, Presbytis chrysomelas
            • Bjelobutni surili, Presbytis siamensis
            • Bjeloglavi surili, Presbytis frontata
            • Javanski surili, Presbytis comata
            • Thomasov langur, Presbytis thomasi
            • Hoseov langur, Presbytis hosei
            • Kestenjasti lišćarski langur, Presbytis rubicunda
            • Mentawai langur ili joja, Presbytis potenziani
            • Natuna otočni surili]], Presbytis natunae
        • Grupa neupareno nosastih majmuna
          • Rod Pygathrix douki
            • Crveni douk, Pygathrix nemaeus
            • Crni douk, Pygathrix nigripes
            • Sivi douk, Pygathrix cinerea
          • Rod Rhinopithecus, prćastnosni majmuni
            • Zlatni prćatonosni majmun, Rhinopithecus roxellana
            • Crni prćastonosni majmun, Rhinopithecus bieti
            • Sivi prćastonosni majmun, Rhinopithecus brelichi
            • Tonkingški prćastonosni langur, Rhinopithecus avunculus
          • Rod Nasalis, nosonje
            • Surlasti majmun, Nasalis larvatus
          • Rod Simia, simije

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.
  2. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  3. ^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
  4. ^ Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, ISBN 0-226-11636-0; ISBN 0-226-11637-9
  5. ^ Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, ISBN 978-81-203-3656-8.
  6. ^ British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.
  7. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  8. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.
  9. ^ Jobling M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, ISBN 978-0-8153-4148-2. OCLC 829099073.
  10. ^ Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.
  11. ^ Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.
  12. ^ Ciani, Andrea Camperio, Loredana Martinoli, Claudio Capiluppi, Mohamed Arahou, and Mohamed Mouna. "Effects of Water Availability and Habitat Quality on Bark-Stripping Behavior in Barbary Macaques." Conservation Biology 15.1 (n.d.): 259-65. JSTOR. Web. 14 Nov. 2012.
  13. ^ British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.
  14. ^ Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Šablon:Primates Šablon:C.Cercopithecinae nav Šablon:C.Colobinae nav