Antropoidi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Antropoidi
AntropoideaSimii
Sredni eocen - Sada
Bjeloruki gibon  (Hylobates lar)
Bjeloruki gibon (Hylobates lar)
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Mammalia
Red Primates

Podgrupe

  • Catarrhini (Repati i bezrepi majmuni Starog svijeta)
  • Platyrrhini (Majmuni Novog svijeta)

Antropoidi ili antropoidni majmuni (grč. άνθρωπος – anthropos = čovjek) – simije (Simii; infraordo: Simiiformes, Anthropoidea) su „viši primati“, poznatiji kao majmuni Starog svijeta i bezrepi majmuni, uključuju ljude i ostale uskonosne majmune (Catarrhyni), te majmune Novog svijeta (Plathyrrhyni).[1][2]

Klasifikacija i evolucija[uredi | uredi izvor]

U ranijim klasifikaciji, majmuni Novog svijeta , majmuni Starog svijeta, majmuni i ljudi kolektivno poznati kao simije ili anthropoidi grupirani su pod Anthropoidea, dok dok su Strepsirrhini i tarzijusu (aveti) u podredu "Prosimii" (polumajmuni). U modernim klasifikacijama, tarzijusi i simije su grupirani u podredu Haplorhini , dok su Strepsirrhini ostali u istom u podredu (Strepsirrhini).[3][4][5][6] Uprkos tome, preferirane taksonomske podjele, pojam "polumajmuni" i dalje redovno prikazuju u udžbenicima i akademskoj literaturi zbog uobičajene bliskosti, uz uvjet uporedbe metručkog sistama u znanosti i i onog koji se koristi u SAD i na drugim mjestima. Dokazi ukazuju na to da su primati Starog i Novog svijeta prošli kroz paralelne procese evolucije.

Primatologija, paleoantropologija, i druga srodna polja nauke su podijeljena u korištenju sinonimnih imena za infrared Simiiformes i Anthropoidea. Robert Hoffstetter, kojeg podržava i Colin Groves, tada tvrdi da termin Simiiformes, po principu prioritrta, ima prednost nad Anthropoidea, a taksonomski termin Simii (Jan van der Hoeven), od kojeg počelo klasificiranje ove skupine, datira još iz 1833. Nasuprot tome, pojm Anthropoidea kojeg je uveo St. George Jackson Mivart datira iz 1864.[7] dok Simiiformes (Ernst Haeckel 1866. Vodi ka kontratvrdnji prioriteta.

Hoffstetter također tvrdi da Simiiformes je također izgrađen kao korektno ime infrareda (završava na - iformes), dok je Anthropoidea završava na -oidea , što je rezervirano za superporodice. On je također naglasio da se Anthropoidea previše lako brka sa "anthropoïdi", što u nekoliko jezika znači "majmuni".

Simije su podijeljene u tri grupe. Majmuni Novog svijeta (Platyrrhini) odvojili su se od ostatka simija prije oko 40 miliona godina, dok su paralelni Catarrhini zauzeli Stari svijet. Ova grupa se prije oko 25 miliona godina razdvojila na majmune Starog svijeta i „velike majmune“, poznate i kao „bezrepi majmuni“. "Repati majmuni" su parafiletska grupa, tj. nisu jedinstveno koherentni.[8]

Slijedi lista simijakih familija i njihova biosistematski položaj u redu Primates.[9]

  • Ordo Primates
    • Subordo Strepsirrhini: ne-tarzijski polumajmuni
    • Subordo Haplorhini: tarzijusi (aveti), repati i bezrepi majmuni
      • Infraordo Tarsiiformes
      • Infraordo Simiiformes
        • Parvordo Platyrrhini: Majmuni novog svijeta
          • Familija Callitrichidae: Marmozeti i tamarini
          • Familija Cebidae: Kapucini i vjeveričasti majmuni
          • Familija Aotidae: Noćni ili sova-majmuni
          • Familija Pitheciidae: Titi, saki i uakari majmuni
          • Familija Atelidae: Drekavci, pauk- i vuneni majmuni
        • Parvordo Catarrhini
          • Superfamilija Cercopithecoidea Majmuni Starog svijeta
            • Familija Cercopithecidae: Psetoliki majmuni Starog svijeta
          • Superfamilija Hominoidea
            • Familija Hylobatidae: Giboni
            • Familija Hominidae: Veliki majmuni, uključujući i ljude

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 33364 4; ISBN 0 521 33364 9.
  2. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  3. ^ Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 33364 4; ISBN 0 521 33364 9.
  4. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  5. ^ Cartmill M., Smith F. H. (2011): The human lineage. John Wiley & Sons, Nw York, ISBN 978-1-118-21145-8.
  6. ^ http://books.google.com/books?id=X058kYnhxC0C&pg=PA89
  7. ^ http://books.google.com/books?id=hKzSc02tbaMC&pg=PA35&lpg=PA35, ISBN 978-0-415-28604-6
  8. ^ Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 33364 4; ISBN 0 521 33364 9.
  9. ^ Rylands A. B., Mittermeier R. A. (2009): South American primates: Comparative perspectives in the study of behavior, ecology, and conservation. Springer Verlag, Berlin, ISBN 978-0-387-78704-6.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]