Majmuni Novog svijeta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Majmuni Novog svijeta
Platirrhini
KapucinCebus capucinus
Kapucin
Cebus capucinus
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Mammalia
Red Primates
Podred Haplorrhini
Infrared Platyrrhini

Cebidae
Aotidae
Pitheciidae

Atelidae
Samo kod majmuna Novog svijeta su kod nekih vrsta su razvijeni repovi za hvatanje kao kod evo pauk majmuna
Smeđi pauk-majmun
Širokonosni (repati) bjeloglavi marmozeti sa kićankom razlikuju e u određenim aspektima, kao što su kandže, zubi i propagacija
Jedna vrsta porodice Callitrichidae: Crnorepi titi (Callithrix penicillata)
Bjeloobrazni saki(Pithecia pithecia)

Majmuni Novog svijeta (Platyrrhini) ili širokonosni majmuni su podred primata, koji skupa sa majmunima Starog svijeta i avetnjacima (Tarsiiformes) čine podred Haplorrhini, poznate i kao "suhonosci".[1] [2] [3]


Osim ljudi, ovi repati majmuni su jedini primati koji žive na području američkih kontinenata. Naseljavaju područje od južnih dijelova Meksika sve do sjevera Argentine. Na Karibskom otočju je nekada egzistitalo nekoliko vrsta, pod zajedničkim nazivom Xenotrochini, ali su sve izumrle.[4][5][6][7]

Za razliku od majmuna Starog svijeta, nosni otvori ovih majmuna su usmjereni ustranu, po čemu su označeni kao "širokonosni". Veličina im se uveliko razlikuje, a kreće se od tek 100 grama te (Cebuella pygmaea) do preko 10 kg (urlikavci).

  • Napomena: Odgovarajuća terminologija i klasifikacija južnoslavenskih jezika preuzeti su sa engleskog jezičkog područja, u kojem se razlikuju pojmovi ape (bos. = majmun) i monkey (bos. = majmun) po tome što prvi označava velike ili bezrepe majmune (čije je porijeklo u Starom svijetu), a drugi repate u svim dijelovima svijeta. Među njima se nalaze i
  • majmuni Starog svijeta i
  • majmuni Novog svijeta

Opće osobenosti[uredi | uredi izvor]

Po morfološkom izgledu, su, za razliku od velikih majmunaa, koji su bezrepi, majmuni Novog svijeta (Platyrrhini) u većini imaju snažne repove koji i m služe za hvatanje podloge.

Glavne razlike između kategorija uskonosnih (Catarhini) i širokonosnih (Platyrhyni) majmuna, i njihov odnos sa velikim, mogu se formulirati kako slijedi.

  • uskonosnih majmuna od širokonosnih razlikuju se po strukturi nosa.
  • Kod širokonosnih majmuna, nozdrve su usmjerene postrance, dok su u uskonosnih okrenute prema dolje.
  • Razlike majmuna Novog svijeta i velikih majmuna su svojstvima zuba: broj zuba je isti, ali su različito oblikovani.
  • Druge razlike uključuju i cjevaste ušne kosti razlike u zubnoj formuli.
  • Uskonosni majmuni imaju 8 pretkutnjaka (premolara):
    • gornji = 2.1.2.3
    • donji = 2.1.2.3.
  • Širokonosni majmuni imaju zubnu formulu sa 12 pretkutnjaka (premolara):

Svi majmuni Novog svijeta su redovni stanovnici drveća, izuzimajući pripadnike porodice noćnih majmuna, od kojih su svi dnevne životinje. Mnoge vrste imaju toliko duge repove da im služe kao peti ud, jer su prilagođeni hvatanju za grane, po čemu su označeni i kao majmuni hvataši. Historijski razvoj, tj.filogeneza majmuna Novog svijeta pokazuje da su sestrinski takson repatih majmuna Starog svijeta. Najstariji nalaz, označen kao Branisella potiče iz oligocena. Može se pretpostaviti da su preci ovih majmuna prešli Atlantik plivajući na naplavnom drveću ili su im zajednički prapreci sa majmunima Starog svijeta, međusobno posijeljeni rasjednjem današnjih kontinenata.

Evolucija i mogući preci[uredi | uredi izvor]

Još uvijek nema pouzdanih podataka o zajedničkoj prošlosti repatih i majmuma Starog i Novog svijeta. Naime, fosili najprimitivnijih lemurolikih primata − (pra[[lemuri|lemura]), svrstani su u pleistocenske Adapidae, dok su tarsiusoliki obuhvaćeni porodicom Omomidae, Fosili pripadnika ovih skupina su otkriveni sami u Holartiku, pri čemu su Adapidae bile vezane za evroazijski područje, a Omomidae za američko kopno. Tipski predstavnici adapida su Adapis i Pronycticebus, a američkih − Notarctus i Smilodectes.

Sa paleontološke tačke gledišta, među omomidama najzanimljiviji Omomis, Tetonius (S. Amerika i Necrolemur (Evropa). Najbolje očuvani su ostaci oblika Notharctus i Adapis. Ta stvorenja su bila veličine današnjih lemura, ali nešto manje lobanjske zapremine i primitivnijeg zubala. Vjeruje se da je skupina adapida bila među precima ishodišne grane današnjih majmuna Novog svijeta. To posebno ubledljivo nagovještavaju njihove relacije sa fosilima (iz oligocena i miocena) praprimata iz J. Amerike, kao što su: Branissela, Homunculus, Trembacebus, Dolichocebus, Stirtonia, Neosaimiri, Cebupithecia i drugi.

Taksonomska klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Majmuni Novog svijeta obuhvataju pet porodica:

  • Callitrichidae, pandžaše, koji se ubrajaju u u manje primate.
  • Cebidae, kapucine,
  • Aotidae, noćne majmune (jedine noćne životinje izi iz grupe "suhonosaca").
  • Atelidae, hvataše, urlikavce, primate sa relativno najdužim repom, joji je prilagođen za hvatanju za grane (i služi kao peti ekstremitet).
  • Pitheciidae, sakiji repati majmuni kojima je svojstven kratki rep.
  • Pozicija izumrlih karipskih majmuna u ovoj klasifikaciji nije potpuno razjašnjena, iako se obično svrstavaju u porodicu sakija.

Niže kategorije su:

  • Infraordo Simiiformes
    • Parvordo Platyrrhini - Majmuni Novog svijeta
      • Familija Callitrichidae: marmozeti i tamarini
        • Rod Callithrix
        • Rod Mico
        • Rod Callibella
        • Rod Cebuella
        • Rod Leontopithecus: lavoliki tamarini
        • Rod Saguinus
        • Rod Goeldijev marmozet Callimico
      • Familija Cebidae: kapucini i vjeveričasti majmuni
        • Rod Cebus: kapucini
        • Rod Saimiri: vjeveričasti majmuni
      • Familija Aotidae: noćni majmuni ili sova-majmuni ili durukuli
        • Rod Aotus, noćni majmun
      • Familija Pitheciidae: titi, saki i uakari
        • Subfamilija Callicebinae
          • Rod ''Callicebus
        • Subfamilija Pitheciinae
          • Rod Pithecia
          • Rod Chiropotes
          • Rod Uakari, kakajao
      • Familija Atelidae: drekavci, pauci i runasti majmuni
        • Subfamilija Alouattinae
          • Rod Alouatta
        • Subfamilija Atelinae
          • Rod pauk-majmuni Ateles
          • Rod Brachyteles
          • Rod Lagothrix
          • Rod Žutorepi runasti majmun, Oreonax

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
  2. ^ Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, ISBN 0-226-11636-0; ISBN 0-226-11637-9
  3. ^ Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, ISBN 978-81-203-3656-8.
  4. ^ Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.
  5. ^ Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.
  6. ^ British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.
  7. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  8. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.
  9. ^ Jobling M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, ISBN 978-0-8153-4148-2. OCLC 829099073.
  10. ^ Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.
  11. ^ Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]