Delije (vojska)
Delije | |
---|---|
![]() Deli Sinan (lijevo) u borbi protiv mađarskog viteza 1526. godine.
Minijatura iz Süleymannâme | |
Aktivna | Sredina 15. vijeka – 1829. |
Država | Osmanlijsko carstvo |
Vrsta | Laka konjica |
Delije (turski: Deli, Osmanski Turski, Delü, u značenju "smion, hrabar, neustrašiv, odvažan", množina: deliler) bili su jurišna jedinica lake konjice osmanske vojske.
Njihova glavna uloga bila je da djeluju kao jurišne trupe na liniji fronta koristeći gerilsku taktiku, te da neprijateljsku vojsku dovedu u stanje konfuzije i šoka, također djelujući i kao lična straža visokih osmanlijskih zvaničnika u Rumeliji (osmanlijska pokrajina koja je obuhvatala Balkan) za vrijeme mira.
Historija[uredi | uredi izvor]
Jedinica je prvobitno osnovana u Rumelijskom Ejaletu oko sredine 15. vijeka kako bi se stvorila sila za zaštitu granica carstva na Balkanu a svoj vrhunac je dostigla u 16. vijeku.
Mada se u historijskim zapisima često poistovjećuju sa Akindžijama, koji su također bili vrsta laka konjice u sastavu Rumelijske vojske, Delije su bili zasebna vrsta jedinica za posebne namjene.
Sultan Mahmud II je 1829. godine, u okviru reforme vojske prema zapadnom modelu, ukinuo jedinicu, kao i janjičare.
Galerija[uredi | uredi izvor]
Dellija iz italijanskog izdanja "Putovanja" od Nicolas de Nicolay iz 1576. godine. Les Navigation, pérégrinations et voyages faicts en Turquie…,
Surname-i-Hümayun (1582-1587)
Potpis delije iz dnevnika pohoda Sultana Sulejmana I
Popularna kultura[uredi | uredi izvor]
U turskom filmu Deliler Fatih'in Fermanı : režija Osman Kaya, kaže se da je mala jedinica delija poslana u Vlašku kako bi ubila rumunskog princa Vlada Tepeša . [1] [2]
Reference[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Houtsma, Martijn Theodoor, ed. (1987). "Deli". First Encyclopaedia of Islam. E.J. Brill's first encyclopaedia of Islam, 1913–1936, Volume II: Bābā Fighānī–Dwīn. Leiden: BRILL. ISBN 90-04-08265-4.