Donji Varoš (Kotor-Varoš)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nova Varoška džamija
(Stara je dinamitirana 1992.)

Donji Varoš je, po starini, drugo naselje – mahala – u Kotor-Varošu. Kao i ostali varoši u Regionu, nastao je uz mjesnu tvrđavu. Naseobina Varoš razvijala se uz Kotor, koji je od osnutka bio stolno mjesto porodice Hrvatinića.[1][2] Prema izvorima iz osmanlijske i austrougarske vladavine, Varoš (uključujući i Donji Varoš) se deklinirao kao imenica muškog roda.[3][4]

Donji Varoš obuhvata sjeveroistočni dio nekadašnje ulice Idriza Masle (danas Svetozara Miletića), do potoka Uzlomac (desna pritoka Vrbanje), uključujući i Varošku džamiju (u današnjoj ulici Svetozara Miletića).

Donji Varoš se brže urbanizirao od naselja Kotor, ispod same utvrde, a do danas je razvio i industrijsku zonu, posebno u tehnologiji kože i proizvodnji kožne galanterije, kao i obuće, u KPRO Proleter. Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća, naziv ovog naselja se spajao sa nazivom Kotor – u Kotor-Varoš.

Historija[uredi | uredi izvor]

Džamija u Donjem Varošu otvorena je 1938. godine, na zemljištu koje je vakufnamom poklonila porodica Imamović. Muho Imamović uvakufio je na dijelu svog posjeda i harem džamije, uključujući i džematsko mezarje. Srpske (para)vojne i policijske snage srušile su džamiju do temelja, 1992.[5] Rušenje je pokušao spriječiti Muho Imamović, koji je raznesen ekspozijom u toku miniranja.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-95.), Donji Varoš je zadesila ista sudbina kao i ostala nesrpska naselja u dolini Vrbanje. Vojska Republike Srpske, policijske i paravojne snage su porušili okolna bošnjačka sela, osobito ona uzvodno uz Vrbanju do Kruševa Brda, kao i sva bošnjačka sela nizvodno do Banje Luke.[6][7][8][9][10]. Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Kao posebna popisna jedinica, Varoš se prvi puta izdvaja 1931. godine.

Kotor-Varoš[11]
Naselje↓/Religija Muhamedovci Istočno-pravoslavni Rimo-katolici Jevreji Ukupno
Čepak 10 15 236 261
Kotor katolički
(Zagrađe)
7 104 111
Kotor turski 184 5 20 209 418
Kotorište 6 42 201 1 250
Slatina na Vrbanji 69 69
Varoš 270 21 9 300
Ukupno 470 90 639 210 1409

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
  2. ^ Petrić N. (2006): Sto pedeset godina moje porodice – 1885-2005. Radnička štampa, Beograd, ISBN 86-7073-1134.
  3. ^ Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.
  4. ^ Kreševljaković H. (1950): Kapetani i kapetanije u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine, God. II: 89-141, Sarajevo.
  5. ^ http://www.islamskazajednica.ba/
  6. ^ Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, ISBN 9780020329954.
  7. ^ Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, ISBN 86-7208-010-6.
  8. ^ Ivica Grgic. "Lijepa Naša Domovina Hrvatska - - Kotor Varos - bogr001". lijepanasadomovinahrvatska.com. Arhivirano s originala, 26. 12. 2015. Pristupljeno 6. 11. 2015. Nepoznati parametar |deadurl= zanemaren (prijedlog zamjene: |url-status=) (pomoć)
  9. ^ "Lijepa Naša Domovina Hrvatska - - Kotor Varoš - kv018". lijepanasadomovinahrvatska.com. Arhivirano s originala, 26. 12. 2015. Pristupljeno 6. 11. 2015. Nepoznati parametar |deadurl= zanemaren (prijedlog zamjene: |url-status=) (pomoć)
  10. ^ Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.
  11. ^ Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine, ured. (1912). Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 27. septembra 1910. Sarajevo.