Dugovječnost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Poređenje očekivanog trajanjea života muškaraca i žena pri rođenju za zemlje i teritorije (prema: CIA Factbook 2011) oznaćeni odabranim mjehurićima. Zelena isprekidana linija odgovara jednakom trajanju života žena i muškaraca. Volumeni 3D mjehurića su linearno proporcionalni njihovoj populaciji.[1][2]

Dugovječnost, ili dužina života, longevitet (eng. longevity) je termin koji se u demografiji ponekad koristi kao sinonim za očekivana dužina života. Međutim, "dugovječnost" se ponekad odnosi samo na posebno dug život pripadnika neke populacije, dok je "životni vijek" uvijek definiran statistički kao prosječan broj godina preostalih u određenom uzrastu. Na primjer, očekivano trajanje života stanovnika je po rođenju je ista kao i prosječna starost u trenutku smrti za sve ljude rođene u istoj godini. Dugovječnost je najbolje shvatiti kao izraz za opću upotrebu, što znači tipična dužina života, a specifične statističke definicije treba razjasniti kada je to potrebno. Razmišljanja o dugovječnosti obično prekoračuju priznavanje kratkoće ljudskog života i uključuje razmišljanje o metodama da se život produži. Dugovječnost je bila tema ne samo za naučne zajednice, nego i za pisce naučne fantastike i utopijskih romana. Mnogo je poteškoća u provjeri autentičnosti maksimalnog životnog vijeka ikada, čak i po najsavremenijim standardima verifikacije, zahvaljujući netačnim ili nepotpunim evidencijama datuma rođenja. Fikcije, legende i folklor su smatrali ili tvrdili da ježivotni vek u prošlosti ili budućnosti znatno duži od onog koji je procijenjen modernim standardima, a neprovjerene dugovječnosti često govore i o njihovom postojanju u sadašnjosti.

Historija[uredi | uredi izvor]

Značajanu konstataciju je pomenuo Diogen (oko 250. godone n.e.), koja je najranija (ili barem jedna od najranijih) referenci o „pouzdanim“ stogodišnjacima datim od nekog učenjaka, astronom Hiparh (oko 185 – oko 120 p.n.e.), koji je bio siguran da je filozof Demokrit od od Abdera (oko 470./460. – oko 370./360. p.ne.) živio 109 godina. Sve ostale računice o Demokritovoj starosti, bez bilo kakve konkretne dobi, slažu se da je filozof živio više od 100 godina. Ova mogućnost je vjerojatno, s obzirom da su mnoge starogrčke filozofi smatra se da su živjeli stariji od 90 (npr. Ksenofan sa Kolofona, oko 570./565. -.. oko 475./470. p.n.e., Pir Elis, oko 360. – oko 270. p.n.e.), Eratosten od Cirene (285. -..oko 190 p.n.e.) itd. Slučaj Demokrit se razlikuje od slučaja, na primjer, Epimenida sa Krita (7., 6. vijek p.n.e.), za koga je rečeno da je živio 154, 157 ili 290 godina.

Recentno trajanje života[uredi | uredi izvor]

Na individualnu dugovječnost utiče mnoštvo različitih faktora, a osobito spol, genetika, briga o zdravlju, higijena, ishrana, fizičke aktivnosti, životni stil i opća kultura življenja. Slijedi lista dugovječnost u različitim tipovima država:[3]

Populacijske tablice života pokazuju porast očekivane dužine života:[1][4]

Dugovječne osobe[uredi | uredi izvor]

Gerontology Research Group je provjeravala rekordnu dugovječnost po modernim standardima, i pripremila listu superstogodišnjaka. Prema njima, rekordi uključuju slijedeće osobe:

  • Geert Adriaans Boomgaard (1788.–1899., 110 godina i 135 dana): prva osoba koja je prešla starost od 110 (21. septembra, 1898.), a čija je starost provjerena.
  • Jeanne Calment (1875.–1997., 122 godina, 164 dana): najstarija žena u historiji čija je starost dokazana savremenim dokumentima, šo je ujedno ijedini dokumentirani slučaj ikad.
  • Sarah Knauss (1880.–1999., 119 godina, 97 dana): druga dokumentirano najstarija osoba u modernom dobu Amerike.
  • Jiroemon Kimura (1897.-2013.): proslavio svoj 116. rođendan u aprilu 2013. godine, bio je najstariji čovjek u historiji čija je starost potvrđena modernom dokumentacijom, a preminuo je 12. juna 2013. godine.
  • Misao Okawa (1898.—2015.): umrla u 117. godini, bila najstarija osoba u periodu od 12. juna 2013. do 1. aprila 2015.

Reference[uredi | uredi izvor]