Flavonoid

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Struktura flavonske osnove (2-fenil-1,4-benzopiron)
Struktura izoflavana
Struktura neoflavonoidna

Flavonoidi ili bioflavonoidi (lat. flavus = žuto) su klasa biljnih sekundarnih metabolita. Izvorno su bili označavani kao vitamin P, vjerovatno zbog uticaja koje imaju na propustljivost provodnih kapilara. Danas se, međutim, ovaj naziv rijetko koristi.[1][2][3][4][5][6]

Po IUPAC nomenklaturi,[7] šira klasa je klasificirana u:

Ove tri flavonoidne klase povezuju ketonske grupe, pa su flavonoidi i flavonoli.[8]

Bioflavonoidi[uredi | uredi izvor]

Postoji veoma veliki broj raznolikih bioflavonoida. Dosad ih je identificirano preko 800, a najpoznatiji su kvercetin, antocijanini, katehini, rutin, hesperidin i dr. Mnogi od njih su u stvarnosti pigmenti voća i povrća. Postoje brojni naučni podaci o njihovom blagotvornom učinku na organizam, iako još uvijek nedostaju vjerodostojna istraživanja koje bi dala neoborive dokaze za takve učinke.

Uloge u organizmu[uredi | uredi izvor]

Neki bioflavonoide nazivaju C-kompleksom, jeer se često nalaze zajedno sa vitaminom C. Mnoga istraživanja o bioflavonoidima govore o mogućim ulogama u organizmu. Za sada je gotovo dokazano da mogu pozitivno uticati na oštećenu funkciju kapilara i vena. Brojna istraživanja su pokazala da bi bioflavonoidi imaju antitrombotska svojstva. Pokazalo se i da su brojni od bioflavonoida snažni antioksidansi, tj. da sprečavaju oštećenje ćelija koje uzrokuju [[slobodni radikali], nusproizvodi oksidacijskog metabolizma. Neki bioflavonoidi se upotrebljavaju u prehrambenoj industriji, kao dodaci hrani u cilju sprečavanja oksidacije masti, ali i za povećanje hranljive i biološke vrijednosti takve hrane.

Sve se više istražuje i uloga bioflavonoida u metabolizmu i funkciji askorbinske kiseline, tj. vitamina C u organizmu. Za sada nema pouzdanog dokaza, ali se vjeruje da vitamin C i bioflavonoidi zajednički doprinose pozitivnim efektima u imunskog sistemu. Postoje i istraživanja koja indiciraju njihov pozitivan učinak na prevenciju srčanih bolesti, raka, pa i na antiinfektivna svojstva nekih bioflavonoida.

Neka istraživanja su pokazala da pojedinačno korišteni vitamin C i flavonoid iz agruma, hesperidin, nemaju nikakvo dejstvo na simptome menopauze. Zajedno su, međutim, spriječili "valunge" kod većine od 94 uključenih žena.

Budući da se bioflavonoidi ne smatraju vitaminima, a ni neophodnim materijama, za sada ne postoji preporučena dnevna doza unosa bioflavonoida, ali brojni naučnici veruju da prehrana s puno bioflavonoida iz voća i povrća može da spriječi razvoj srčanih oboljenja i mnogih tumora.

Podgrupe[uredi | uredi izvor]

Karakterizirano je preko 5.000 prirodnih flavonoida iz različitih biljaka. Klasificirani su prema hemijkskoj strukturi i obično podijeljeni u slijedeće podgrupe.[9]):

Antoksantin[uredi | uredi izvor]

Antoksantini se dijele u dvije grupe:[10]

Grupa Skelet Primjeri
Opis Funkcijska grupa Strukturna formula
3-Hidroksl 2,3-Dihidro
Flavoni 2-Fenilhromen-4-on Flavone skeleton colored.svg Luteolin, Apigenin, Tangeritin
Flavonoli
ili
3-Hidroksiflavon
3-Hidroksi-2-fenilhromen-4-on Flavonol skeleton colored.svg Kvercetin, Kempferol, Miricetin, Fisetin, Galangin, Izorhamnetin, Pahipodol, Ramnazin, Piranoflavonoli, Furanoflavonoli,

Flavanoni[uredi | uredi izvor]

Grupa Skelet Primjeri
Opis Funkcijska grupa Strukturna formula
3-Hidroksil 2,3-Dihidro
Flavanoni 2,3-Dihidro-2-fenilhromen Flavanone skeleton colored.svg Hesperetin, Naringenin, Eriodiktiol, Homoeriodiktiol

Flavanonoli[uredi | uredi izvor]

Grupa Skelet Primjeri
Opis Funkcijska grupa Strukturna formula
3-Hidroksil 2,3-Dihidro
Flavanonoli
ili
3-Hidroksi
ili
2,3-Dihidro
2,3-Dihidro-2-fenilhromen-4-on Flavanonol skeleton colored.svg Taksifolin (ili Dihidrokvercetin), Dihidrokempferol

Flavani[uredi | uredi izvor]

Struktura flavana

Uključujući flavan-3-ole (flavanole), flavan-4-ole i flavan-3,4-diole.

Skelet Naziv
Flavan-3ol Flavan-3-ol (flavanol)
Flavan-4ol Flavan-4-ol
Flavan-3,4-diol Flavan-3,4-diol (leukoantocijanidin)

Antocijanidini[uredi | uredi izvor]

Flavilijumski skelet antocijanidina

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  4. ^ Alberts B. et al. (2002). Molecular Biology of the Cell, 4th Ed. Garland Science. ISBN 0-8153-4072-9. 
  5. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8. 
  6. ^ Kapur Pojskić L. (2014). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 978-9958-9344-8-3. 
  7. ^ Flavonoids (isoflavonoids and neoflavonoids)., IUPAC Compendium of Chemical Terminology
  8. ^ Mobh, Shiro (1938). "Research for Vitamin P". The Journal of Biochemistry. 
  9. ^ Ververidis F, Trantas E, Douglas C, Vollmer G, Kretzschmar G, Panopoulos N (October 2007). "Biotechnology of flavonoids and other phenylpropanoid-derived natural products. Part I: Chemical diversity, impacts on plant biology and human health". Biotechnology Journal 2 (10): 1214–34. PMID 17935117. doi:10.1002/biot.200700084. 
  10. ^ Isolation of a UDP-glucose: Flavonoid 5-O-glucosyltransferase gene and expression analysis of anthocyanin biosynthetic genes in herbaceous peony (Paeonia lactiflora Pall.). Da Qiu Zhao, Chen Xia Han, Jin Tao Ge and Jun Tao, Electronic Journal of Biotechnology, 15 November 2012, Volume 15, Number 6, doi:10.2225/vol15-issue6-fulltext-7

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Literatura[uredi | uredi izvor]