Fosili

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Fosili (na latinskom, fossus, što znači "iskopan") jesu mineralizirani ili drukčije sačuvani ostaci – ili druge vrste tragova i otisaka (poput tragova stopala) – životinja, biljaka i drugih organizama. Budući da se fosili nalaze u stijenama i sedimentnim stratama, također su poznati i pod nazivom fosilni zapisi. Proučavanjem fosila bavi se paleontologija.

Fosil Isocrinus nicoleti

Fosilizacija je ustvari veoma rijetka pojava zato što prirodni materijali téžē raspadanju. Da bi organizam postao fosiliziran, njegovi ostaci trebaju biti što prije pokriveni sedimentom. Ipak, postoje izuzeci, kao u slučaju kad se organizam okameni, tj. petrificira, ili čak ostane u sredini bez kisika, poput dna jezera. Postoji nekoliko različitih tipova fosila i procesa fosilizacije.

Fosili su uglavnom tragovi ostataka samog organizma. Međutim, oni također mogu biti tragovi koje je organizam ostavio za sobom dok je još uvijek bio živ, kao ostaci stopala ili izlučevine dinosaura ili reptila. Ovi tipovi fosila zovu se fosilni tragovi, za razliku od fosila tijela. Konačno, život iz prošlosti može za sobom ostaviti podatke koji se ne mogu vidjeti, ali se, pak, mogu zapaziti u obliku hemijskih tragova.

Fosil organizama Tentaculiti iz devona pronađen u Marylandu. Procjenjuje se da su ovi zagonetni organizmi, koji su imali školjkaste ljuske, živjeli prije oko 360 miliona godina.

Najstariji poznati strukturirani fosili najvjerovatnije su stromatoliti.

Vrste fosila[uredi | uredi izvor]

Provodni fosili[uredi | uredi izvor]

To su fosili životinja koje su kratko živjele u tačno određenom periodu, ali na širokom području. Ovakvi fosili koriste se za određivanje starosti stijena. Dobar primjer jest rod Paradoxides, koji je živio u vrijeme kambrija na velikom prostoru.[1]

Facijesni fosili[uredi | uredi izvor]

Ovo su fosili koji služe za određivanje uvjeta koji su vladali u datom području, kao što su slanost, temperatura, pritisak, količina svjetlosti itd.

Živi fosili[uredi | uredi izvor]

"Živi fosili" jest izraz koji se koristi za žive vrste koje blisko podsjećaju na vrste poznate na osnovu fosilnih podataka, pa, prema tome, izgledaju kao fosil koji je "oživio".

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • ^ Herak, Opća geologija.