Gaovčica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gaovčica
Rhodeus amarus
Rhodeus amarus
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredActinopterygii
PotklasaNeopterygii
InfraklasaTeleostei
NadredOstariophysi
RedCypriniformes
PorodicaCyprinidae
RodRhodeus
VrstaRhodeus sericeus amarus

Opis i građa[uredi | uredi izvor]

Leđa pucavca su sivomaslinasta sa plavičastim prelivima, a od sredine tijela prema repu po bočnoj liniji ima zelenu prugu. Bokovi su mu srebrnasti sa plavkastim prelivima. Za vrijeme mrijesta po trbuhu i bokovima ima crvenkaste, a ponekad i crne pjege. Životni vijek pucavaca je od 4 do 5 godina. Na leđnom peraju ima uzdužnu crnu prugu.

Navike, staništa rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Gaovčica naseljava mirne vode Dunava i njegovih pritoka, uglavnom stajaćice. Nalazimo ga i u barama, jezerima, mrtvajama i plavnim terenima. Mali je, ali zato među najljepšim ribicama iz porodice ciprinida. Pogodan je za držanje u većim hladnovodnim akvarijima, ali je izuzetno osetljiv na nedostatak kisika u vodi, i odmah se izvrće na bok.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Pucavac se mrijesti od aprila do augusta u nekoliko navrata. Ženka u vrijeme mrijesta ima legalicu - cjevčicu kroz koju odlaže 5 - 10 jajašaca ikre u odškrinutu barsku školjku u kojoj se razvijaju jajašca dvije do tri sedmice, a mladunčad je napuštaju dva dana nakon izleganja. Poslije ovog školjka ostaje nepovrijeđena. Mužjak za vrijeme parenja dobija izraženije dijelove oko usta i očiju. Plodnost ženke je 40 - 100 jajašaca ikre godišnje, veličine do 3 mm. Polno zreli postaju u drugoj godini života.

Literatura[uredi | uredi izvor]