Germanizam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Germanizmi (njem. Germanismus) je leksička, idiomska ili sintaksna jedinica, posuđenica iz nekog od germanskih u neki drugi jezik. To je, dakle, posvojenica, između ostalih, i u bosanski jezik. Najraniji oblici germanizama ovdje potiču od prvih kontakata južnoslavenskih prostora sa najezdom germanskih plemena (škare, npr.).

Germanizmi u bosanskom jeziku su obično leksičke prilagodbe, a većina ih je i fonološki i morfološki transformirana. (flaša, nafilovati, šnita). Nađeno je da najveći broj germanizama u bosanskom potiče iz južnonjemačkog, tj. austrijske varijante njemačkog jezika (npr. paradajz), što je bilo i logično očekivati, imajući u vidu historijsku prošlost ovih prostora.[1][2][3]

Njemački jezik je u Bosni i Hercegovini, izvjesno vrijeme, bio jedan od službenih jezika (od 1878. do 1918.), kada su brojni leksemi ušli i u svakodnevni govor. Germanizmi su ovdje najčešći u zapadnoj Bosni.

Germanizmi u bosanskom jeziku[uredi | uredi izvor]

Smatra se da u bosanskom jeziku cirkulira preko 2.000 germanizama, različitih oblika adaptacije, a većina posvojenica se danas susreće samo austrijskom i južnonjemačkim dijalektima njemačkoga jezika. Prvi su njemačko-hrvatski uticaji na južnoslavenske jezike su, međutim, počeli tri stoljeća ranije, u vrijeme prve njemačke kolonizacije kada je u 13. stoljećiu, nakon što su Tatari opustošili ova područja, kada je ugarski kralj Bela IV ovamo pozvao njemačko stanovništvo i dodijelio mu posebna prava. Nakon poraza Turaka pod Bečom, 1683., na ova područja su najčešći doseljenici bili iz Švapske, Franačke i Rajne. Za vladavine Marije Terezije, 1763. – 1770. na južnoslavenska područja doseljava oko desetak hiljada porodica, a tokom vladavine Josipa II. ( 1782. – 1788. još oko 3.000 porodica, uglavnom protestanata. U vrijeme Napoleonovih ratova većina Nijemaca je opet pristiglo iz Švapske. Bez ostalih Nijemaca, Švaba je 1945., samo u Hrvatskoj bilo oko 600.000.

Najčešći germanizmi u bosanskom jeziku[uredi | uredi izvor]

A[uredi | uredi izvor]

  • ablendati < abblenden - prigušiti svjetlo, usp. die Blende - zaslon
  • ajnc < die Eins - broj jedan (1)
  • ajeršpajz < das Ei - jaje (množina Eier - jaja) + die Speise - jelo - kajgana
  • akšenka < der Achsschenkel - rukavac ili dio osovine
  • aktentašna Aktentasche - aktovka ili ručna torba
  • ancug < der Anzug - odijelo
  • anlaser < der Anlasser - pokretač motora.
    Na bosanskom, zbog metateze, i alnaser.
  • aufenger < der Aufhänger - vješalica, petlja (na odjeći da se može objesiti)
  • auspuh < der Auspuff - izduvna cijev

B[uredi | uredi izvor]

  • bajc ili pajc< der Beiz - namakati u sredstvo za skladištenje (drvo ili hranu)
  • bauštelac < od riječi die Baustelle - gradilište - radnik na gradilištu
  • badecimer < das Badezimmer - kupatilo
  • bedinerica < die Bedienerin - spremačica
  • beštek < das Besteck - pribor za jelo
  • bina < die Bühne - pozornica
  • bišobrot < das Bischofsbrot - bišobrot (kruh u koji se stavljaju grožđice i želatinasti bomboni)
  • blic < der Blitz - bljesak, bljeskalica
  • bluza < die Bluse
  • borer < der Bohrer - svrdlo
  • bormašina < die Bohrmaschine - bušilica
  • bremza < die Bremse - kočnica
  • brenati < brennen - (primarno značenje pržiti) urediti kosu škarama za kovrdžanje
  • brener < der Brenner - plinski plamenik; željezna naprava za kovrdžanje kose
  • bruh < der Bruch - kila, primarno značenje pukotina, odnosno prelom, lom
  • buhtla < die Buchtel (austrijski) - vrsta napuhanog peciva

C[uredi | uredi izvor]

  • cajger < der Zeiger - kazaljka na satu
  • cajtnot < die Zeitnot - vremenska stiska
  • cange < die Zange - kliješta
  • canšteher < der Zahnstocher - čačkalica
  • ceh < die Zeche - ceh; račun
  • ceker ili ceger < der Zecker, Zegger ili Zöger (austrijski) - korpa ili torba za kupovinu
  • ciferšlus < der Ziehverschluss - patentni zatvarač
  • cigla < die Ziegel - puna cigla
  • cimer < das Zimmer - soba
  • cug < der Zug - potezanje (u jednom cugu, ili od cuga - naiskap) na njemačkom također u značenju voz
  • curikati/curiknuti < vući natrag (od pridjeva zurück - natrag)
  • cvikati < zwicken - uštinuti, ali i poništiti voznu kartu, npr.
  • cviker(i) < der Zwicker - naočale

D[uredi | uredi izvor]

  • deka < die Decke - pokrivač ili plafon/strop
  • dihtung – die Dichtung zatvarač, glagol dihtovati - dichten u značenju zatvoriti , začepiti
  • dinstati < dünsten - pirjati, der Dunst - para
  • dizna – die Düse - otvor (na uređaju);
  • drek < der Dreck - izmet, prljavština
  • drot < der Draht - žica
  • drukholc < das Druckholz (starinski za das Bügeleisen - pegla/glačalo)
  • durhcug <das Durchzug - promaha

E[uredi | uredi izvor]

  • Escajg < essen -jesti zeug- stvar (na njemačkom riječ zastarjela, danas (Ess)besteck

F[uredi | uredi izvor]

  • fajnšmeker < der Feinschmecker - gurman, hedonista
  • fajrcajg < das Feuerzeug - upaljač
  • fajront ili fajrunt < der Feierabend - kraj radnog vremena
  • faliti < fehlen - nedostajati, manjkati, izostati
  • farba < die Farbe - boja (boja je u njemačkom turcizam)
  • fasovati < fassen (primarno značenje obuhvatiti, shvatiti) - dobiti svoje
  • fašnik < der Fasching - karneval
  • faširati, odn. faširano< faschieren, faschiert - isjeckati meso, tj. sjeckano meso
  • feder – die Feder - opruga (na njemačkom znači također pero)
  • felga – die Felge – naplatak;
  • fen < Föhn {m}; Fön - topli alpski vjetar; aparat za sušenje (kose)
  • fišpaprikaš < der Fisch (riba) + paprikaš
  • flaša < die Flasche - boca
  • fleka < der Fleck - mrlja
  • foranga/firanga < der Vorhang - zavjesa, zastor
  • forcimer < das Vorzimmer - predsoblje
  • foršpan < der Vorspann - kratak uvod, uvodni odlomak (novinskog članka); popis ekipe realizatora na početku filma
  • frajla < das Fräulein - gospođica (kod nas - slobodnijeg ponašanja)
  • frket < verkehrt - naopako, suprotno, obratno
  • friško < frisch - svježe
  • furati < die Fuhre (podvoz, kola, tovar) - voziti
  • fruštuk < das Frühstück (doručak) - frühstücken doručkovati - doručak
  • fuš < der Pfusch - rad na crno
  • fušariti ili (s)fušeriti< pfuschen - žargonski nestručno obaviti posao

G[uredi | uredi izvor]

  • gardina < die Gardine - zavjesa, zastor
  • ganjak < der Gang - hodnik
  • gastarbajter < der Gastarbeiter - strani radnik - "radnik gost"
  • gelender < das Geländer - rukohvat
  • gemišt < gemischt - pomiješano, mješavina
  • glancati < glänzen - sjajiti se, također i glanc > der Glanz - sjaj
  • gletati - gletovati < glätten - izravnati
  • grif < der Griff - zahvat; u frazi imati grifa – biti vješt
  • grunt < der Grund (dno, podnožje, podloga, temelj) - zemlja, zemljišni posjed (od toga potiče i gruntovnica)
  • gojzerica < der Goiserer (Schuh) - brdska, okovana cipela nazvana po austrijskom gradu Bad Goisern
  • gvirc, rjeđe gverc < das Gewürz - fermentirano ili nefermentirano alkoholno piće od vode i meda - medovina
  • gurtna < Gürtel - opasač, pojas, traka

H[uredi | uredi izvor]

  • hauba < die Haube - pokrivač/poklopac motora, naprava za sušenje kose
  • haustor < das Haustor - vrata i prostor na ulazu u kućno dvorište, die Haustür kućna vrata
  • heftati – heften - pričvršćivati;
  • herc < das Herz - srce
  • hohštapler < der Hochstapler - samozvanac, umišljena osoba, varalica
  • hausmajstor < der Hausmeister - kućepazitelj, domar

I[uredi | uredi izvor]

  • iberlauf < das Überlauf(ventil) = preliv - prelivni ventil

J[uredi | uredi izvor]

  • jegervuršt < Jägerwurst - lovačka kobasica
  • junferica < die Jungfer - djevica;

K[uredi | uredi izvor]

  • kajla – der Keil - klin
  • karfiol < der Karfiol (na austrijskom dijalektu) - karfiol/cvjetača
  • kauguma < der/das Kaugummi - guma za žvakanje
  • kelner < Kellner - konobar
  • keks < Keks - biskvit
  • kibla < der Kü­bel (uglavnom austrijski dijalekt) - kanta
  • kifla < der Kipfel (na austrijskom dijalektu) - vrsta mjesečastog peciva
  • kinderbet < das Kind (dijete) + das Bett (krevet) - dječji krevet, krevetac
  • klofati < klopfen - udarati, kucati (npr. na vrata) - isprašivati tepihe (kloferom - njem. Klopfer se isprašuju tepisi)
  • klot < Glatt - pràvo, glatko, ravno
  • knap < knapp - tijesno, oskudno, jedva (knap čep). Ovo je bilo na knap. > Ovo je bilo u zadnji čas)
  • knedla < der Knödel (austrijski, južnonjemački) - tjesnato jelo, okruglica, obično sa šljivom u sredini
  • kofer/kufer < der Koffer - kovčeg (Pun mi je kufer! > Dosta mi je svega!)
  • korpa < der Korb - košara
  • koštati < kosten - stajati (u novcu ili drugoj protuvrijednosti)
  • krafna < Krapfen - prsten (vrsta slatkoga tijesta s nadjevom)
  • krafna < Krapfen (austrijski) - vrsta slatkog tijesta s nadjevom prženo u dubokoj masnoći, uštipak
  • kremšnita < Kremschnitte - vrsta kolača - krempita
  • krampus < der Krampus - krampus (vrag u likovnom prikazu s repom i rogovima koji se javlja u odgojnim pričama zločestoj djeci)
  • krigla < der Krü­gel (austrijski, južnonjemački) - čaša za pivo s drškom
  • krizbam/krizban < der Christbaum - božićno drvce
  • krompir < austr. (zastarjelo, rijetko regionalno) die Grundbirne, ( ili Krummbirne - pogrbljena kruška) koruški krompir/grumper - krompir
  • kugla < die Kugel - kugla, zrno (metak)
  • kuglof/kuglov/kugluv < der Gugelhupf (austrijski dijalekt) - kuglof (kolač od dizanog tijesta sa suhim grožđem, okruglastog oblika sa središnjom šupljinom)
  • kupleraj < die Kuppelei - svodništvo; javna kuća; kuppeln - spojiti
  • kuplung < die Kupplung - kvačilo (uređaj za prijenos obrtaja u motornom vozilu)
  • kvarcanje < Quarzlampe - umjetno izlaganje UV zracima (kvarcnoj lampi)

L[uredi | uredi izvor]

  • lauf < der Lauf - trk, trčanje
  • ler < leer - prazan, u leru – u praznom hodu (njem. Leerlauf)
  • lifrati/liferirati < liefern - dostaviti
  • lojtre'/lotre < die Leiter - ljestve, merdevine

M[uredi | uredi izvor]

  • mansarda < Mansarde - potkrovlje
  • majstor < der Meister - zanatlija, znalac
  • melšpajz < Mehlspeisen - kolači, poslastice
  • mišung < die Mischung - mješavina

N[uredi | uredi izvor]

  • nahtkasl < das Nachtkastl, austrijski dijalekt - Kast(er)l je umanjenica od Kasten - ormar - noćni ormarić

O[uredi | uredi izvor]

  • ofinger < (način izgovora riječi Aufhänger na austrijskom i južnonjemačkim dijalektima): aufenger - vješalica za odjeću

P[uredi | uredi izvor]

  • pajc > v. bajc
  • pofezna < Pofese, Pofesen (pl.) (austrijski, bavarski dijalekti) - pohani kruh
  • paradajz < - Paradeiser (austrijski dijalektalno) - rajčica
  • plac < der Platz - trg, mjesto
  • peglati < bügeln - glačati; der Bügeleisen - pegla, glačalo,
  • penzl < der Pinsel - kist
  • penzija < die Pension - mirovina; penzioner - umirovljenik
  • pikzibner < Pik sieben (pikova sedmica - nevažna karta) - izraz koristimo kao "nitko i ništa"
  • platfus < der Plattfuß - ravno stopalo
  • poblajhati/(iz)blajhati < bleichen - izbijeliti
  • pofajhtati < feucht - vlažno izraz za navlažiti
  • pofloktati < Flocken - slang riječ za pojesti sve do kraja, od riječi pahuljice
  • purger < Bürger - građanin

R[uredi | uredi izvor]

  • rapšicer < der Raubschütze - krivolovac
  • ratkapa < die Radkappe - poklopac točka
  • remen < Riemen - pojas
  • restati < rösten - duže pržiti (bez mnogo masnoće), tako da krumpir postane hrskav, tj. reš
  • resch ili rösch < hrskavo pečen
  • rikverc rückwärts - (u)natrag, (u)nazad
  • rolati < rollen - koturati, kotrljati
  • rolete < rollo, Rollos - platnena žaluzina
  • rolšuhe < die Rollschuhe - koturaljke
  • rosfraj < rostfrei - bez hrđe, tj. nehrđajući
  • roštilj < der Rost - rešetka (za pečenje mesa, skraćeno od Bratrost), također gril (der Grill)
  • ruksak < der Rucksack - leđna torba, naprtnjača

S[uredi | uredi izvor]

  • sekirati (se, koga) < sekkieren (austrijski) - brinuti, smetati, opteretiti brigama

Š[uredi | uredi izvor]

  • šajba < die Scheibe - ploča, pločica, disk
  • šaht < der Schacht - okno, otvor za kanalizaciju
  • šalter < der Schalter - prekidač; šalter (u uredu, pošti, banci i sl.)
  • šamrl < das Schammerl (austrijski) - stolac bez naslona, tronožac
  • šank < die Schank (austrijski), Ausschank, također die Schenke
  • šaraf < dijalektalni južnonjemački i austrijski način izgovora riječi die Schraube - vijak, zavrtanj
  • šarmer < Charmeur - zanosan, dražestan, očaravajući
  • šeflja < Schaufel, Schippe - kutljača
  • šihta < die Schicht - smjena
  • šircl < die Schürze - pregača
  • šlafcimer < das Schlafzimmer - spavaća soba
  • šlag < der Schlag - udarac, udar; kap (srčana i moždana); tučeno slatko vrhnje
  • šlager < der Schlager - popularna melodija
  • šlafrok < schlafen (spavati) + der Rock (suknja, haljina) - kućna haljina
  • šlagvort < das Schlagwort - krilatica, geslo, parola
  • šlank < schlank - mršav
  • šlape < der Schlappen ili Schlapfen (na austrijskom i bavarskom dijalektu) - papuče
  • šlauf < der Schlauch - gumena cijev; mijeh
  • šlampav < schlampig - neuredan, nemaran, površan
  • šlempav < schlumper - majmun (pogrdno)
  • šlamperaj< die Schlamperei - nemarnost, neurednost, traljavost
  • šleper < der Schlepper - tegljač
  • šlus < der Schluss - kraj
  • šljaka < die Schlacke (drozga, šljaka, talog; troska, ostaci izgorjelog uglja) - rad, posao (glagol je šljakati, a onaj ko "šljaka" je šljaker)
  • šmek/šmeka < schmeckt - okus/ukusno
  • šminka < die Schminke - sredstva za njegu i uljepšavanje tijele (obično lica)
  • šmucig < schmutzig - zamazan, umazan, prljav
  • šnajder < der Schneider - krojač
  • šnala < Schnalle - kopča
  • šnicla < das Schnitzel - odrezak
  • šnit < der Schnitt - rez
  • šnita < die Schnitte - kriška
  • špahtla < der Spachtel - lopatica za struganje gipsa, boje i sl.
  • špancir < spazieren - šetnja - šetati
  • špajscimer < das Speisezimmer - trpezarija
  • špajz < die Speis (austrijski, južnonjemački), die Speisekammer - ostava
  • španga < die Spange - broš, nakit za kosu
  • šparhet (špaher, šporer) < der Sparherd od sparen - štedjeti; Herd - žarište, grijna ploča (izraz za štednjak)
  • špek < der Speck - slanina
  • špenadla < die Nadel - igla
  • špic < der Spitz (austrijski, južnonjemački) za die Spitze - šiljak, vrh
  • špica < die Spitze - šiljak, vrh; skraćeno za die Spitzenzeit - vrijeme vreve, najgušćeg prometa
  • špigla < der Spiegel - ogledalo
  • špil < das Spiel (primarno značenje igra) - skupina predmena za društvene igre, npr. špil karata
  • špotati < spotten - izrugivati se (koriti nekoga, ljutiti se na njega)
  • šprehati < sprechen - govoriti
  • šprica < die Spritze - brizgalica, štrcaljka; injekcija
  • špricer < gespritz (na austrijskom dijalektu) - gaziran
  • špur(a) < die Spur - traka
  • šrafciger (šerafnciger) < der Schraubenzieher - odvijač
  • štab < der Stab - štap; osoblje najužeg rukovodstva
  • štambilj < der Stempel - žig, pečat
  • štand < der Stand - prodajno ili izložbeno mjesto na sajmu ili pijaci
  • štanga < die Stange - motka, pritka, šipka
  • štaubšećer, štaubcuker < njem. Staubzucker, der Staub - prašina (izraz za šećer u prahu)
  • štaubzauger < der Staubsauger od Staub - prašina i saugen - sisati - usisivač
  • šteker < der Stecker - utičnica (od glagola stecken - stavljati, pričvrstiti)
  • štift < der Stift - čavao bez glavice, obična (drvena) olovka (skraćeno od Bleistift)
  • štih < der Stich (primarno značenje bod ili ubod) - bod u kartanju, primjesa okusa/mirisa
  • štikla < der Stöckel - visoka potpetica
  • štirka < die Stärke - škrob; glagol štirkati rublje
  • štimati < stimmen - biti tačan/u redu; ugađati žice instrumenta
  • štimung < die Stimmung - raspoloženje, ugođaj, atmosfera
  • štof < Stoff - materijal
  • štokrla < Stockerl (austrijski, južnonjemački) - stolica bez naslona
  • štos < der Stoß - potisak, udarac; hrpa, recimo štos papira
  • štrebati < streben - nastojati, težiti (štreber (der Streber - austrijski) učenik koji uči i bez razumijevanja, samo da bi znao podatke > strebern (dijalektalno austrijski) - učiti na takav način)
  • štrik < der Strick - uže, konopac
  • štrikati < stricken - plesti
  • štruc < der Strutz (austrijski dijalekt, rijetko) - komad, oblik hljeba, vekna
  • štrudla < der Strudel - pita savijača, primarno značenje na njemačkom: vir u vodi
  • šub < der Schub - potisak, u frazi od šuba – odmah, iz prve
  • šuft < der Schuft - hulja, lopov, lupež, nitkov
  • šukara < die Schubkarre - vrtna kolica
  • šuster < der Schuster - obućar
  • švercer < der Schwärzer - krijumčar

T[uredi | uredi izvor]

  • tipl < der Dübel - usadak u koji se navrće vijak, učvrsnica
  • tipfeler < der Tippfehler - zatipak, tiskarska greška
  • tišler < der Tischler - stolar
  • trefiti < treffen - pogoditi (svršeni oblik je potrefiti)
  • trotl < der Trottel - nespretnjaković, šeprtlja, šonjo

V[uredi | uredi izvor]

  • veker(ica) < der Wecker - sat-budilnik
  • veš < die Wäsche - rublje
  • vešmašina < die Waschmaschine - mašina za pranje rublja
  • viršla < das Würstel (deminutiv riječi Wurst na austrijskim i južnonjemačkim dijalektima - kobasičica) < Wurst - hrenovka
  • vekna < der Wecken (austrijski, južnonjemački, umanjenica: das Weckerl) - duguljasti hljeb

Z[uredi | uredi izvor]

  • ziher/ziheraš < sicher - siguran, sigurna, sigurno: osoba koja nije sklona riziku
  • zihernadla/ziherica - die Sicherheitsnadel od riječi: sicher/Sicherheit i Nadel - sigurno/sigurnost i igla, sigurnosna igla, pribadača
  • zriktati einrichten, odnosno richten (austrijski, južnonjemački dijalekti) nešto urediti, srediti, Richtung - moda, modna linija, znači urediti/obući se po posljednjoj modi

Ž[uredi | uredi izvor]

  • žemlja < die Semmel - pecivo za doručak, hljepčić

Napomena: Mnogo je riječi koje smatrane germanizmima, iako je njemački jezik bio samo tranzicijska forma iz drugih jezika, ali ih tako označavamo po jeziku iz kojeg smo te riječi preuzeli.

Prevedenice[uredi | uredi izvor]

U germanizme se ubrajaju i neki izrazi i sintagme koji su doslovne prevedenice s njemačkog, a koji se vrlo često upotrebljavaju umjesto standardnih južnoslavenskih konstrukcija: doći k sebi (zu sich kommen) umjesto osvijestiti se; bez da (od veznika ohne dass odnosno ohne zu) umjesto a da ne/nije, glagol raditi koji se koristi i tamo gdje je pogrešno (raditi frizuru umjesto frizirati ili šišati, raditi kolače umjesto peći kolače, raditi od buhe slona umjesto praviti od buhe slona, sjesti se umjesto sjesti), što je također doslovce prevedeno s njemačkog jezika. U doba Austrougarske, a i kasnije, bili su, prije svega u sjeverozapadnim dijelovima bivše Jugoslavije, u govornom jeziku, prisutni i mnogi iskrivljeni njemački izrazi poput kisdihant (od küß die Hand - ljubim ruku), pozdrav kojim su djeca pozdravljala starije, a prije svega kavaliri dame (kisdihant milostiva). Tu su još uvijek česti neprilagođeni germanizmi, kao jučer navečer (gestern Abend) - umjesto sinoć, danas ujutro (heute Morgen) - umjesto jutros, danas navečer (heute Abend) - umjesto večeras.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Petrović V.: Esekerski rječnik. FF Press, Zagreb, ISBN: 978-953-175-283-1.
  2. ^ Simeon R. (1969: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva na osam jezika: hrvatsko-srpski, latinski, ruski, njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski, I-II, Zagreb.
  3. ^ Тривунац М. (1937): Немачки утицаји у нашем језику : (из страног прегледа), Штампарија М. Сибинкића, Београд.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]