Hasan Kafija Pruščak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Hasan Kafija Pruščak
Rođenje1544.
Smrt9. oktobar 1615.
Zanimanjefilozof, teolog, biograf i historičar

Hasan Kafija Pruščak bio je filozof, teolog, biograf i historičar iz vremena kad je Bosna i Hercegovina bila pod vlašću Osmanlijskog Carstva. Puno ime bilo mu je Hasan Kafi bin Turhan bin Davud bin Jakub ez-Zibi el-Akhisari el-Bosnevi. Kafija je njegovo književno ime, dok su ez-Zibi (lokalitet u neposrednoj blizini današnjeg Bugojna), el-Akhisari (Pruščak) i el-Bosnevi (Bošnjak) oznake njegove zavičajne i etničke pripadnosti.

Rođen je 1544. u Pruscu,[1] nedaleko od Donjeg Vakufa. U djelu Niz učenjaka napisao je autobiografiju, u kojoj tvrdi da je porijeklom iz sela Vukovsko, kod Prusca. Njegov pradjed Jakub prešao je na islam 1463. kad je Osmanlijsko Carstvo osvojilo Bosnu. Jakubov sin Davud poginuo je prilikom opsade Vrane u Hrvatskoj u 70. godini, a Davudov sin i Kafijin otac umro je u Pruscu 1585. u 96. godini. Studirao je u Istanbulu devet godina, a 1583. imenovan je kadijom prusačkog kadiluka. Nakon povratka u Prusac počeo je držati javna predavanja i pisati razna naučna djela. Napisao je najmanje 17 djela iz različitih disciplina. Godine 1587. bio je srijemski kadija.

On je najvažnija ličnost u naučno-književnom i intelektualnom životu Bošnjaka. Istakao se i na kulturno-prosvjetnom polju te svojim zadužbinama, od kojih neke postoje i danas. Njegovo književno djelo o uređenju države i društva još 1824. prevedeno je na francuski jezik, pa je otad postao zanimljiv mnogim naučnicima.

Oko 1580. napisao je kratku filološku raspravu o značenju i upotrebi riječi čelebi i manje djelo iz logike, a potom je imenovan kadijom u Pruscu. Išao je na hadž u Mekku 1591. i na tom putovanju sreo se s mnogim učenjacima iz raznih islamskih centara. S kadijskog mjesta povukao se kada je izbio ustanak u Erdelju. Počeo je predavati učenicima glavne i sporedne predmete, vjerske i svjetovne nauke. Tada je napisao i svoje najpoznatije djelo: Temelji mudrosti o uređenju svijeta (1596), moralno-politički spis kojim je želio ukazati na negativne pojave u državi i društvu. Za ovo djelo zainteresovao se i sultan Mehmed III, ali, s obzirom na to da je bilo napisano na arapskom, carski namjesnici preporučili su Kafiji da ga prevede na turski, što je on i učinio 1597. Ličnim pismom sultan mu je dao prusački kadiluk kao doživotnu penziju pod uvjetom da predaje učenicima tih krajeva. Poslije tog imenovanja živio je i radio još dvadesetak godina, učestvovao je u vojnim pohodima i podigao svoje zadužbine u Pruscu. U Carigradu je marljivo radio u bibliotekama, prikupljajući građu za svoja djela.

Učestvovao je u pohodu protiv Ugarske boravivši u štabu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Poslije pohoda vratio se u Prusac i posvetio se pisanju djela i podizanju zadužbina: džamije, medrese, hana, mekteba i vodovoda. Umro je 1615. ili 1616. i ukopan je u blizini svoje džamije u Pruscu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Bošnjački mislilac koji je najavio propast Osmanskog carstva". diwan-magazine.com. Arhivirano s originala, 13. 9. 2014. Pristupljeno 2. 7. 2014.