Hondriti

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Phnom Penh Hondriti L6
« Saint Sauveur » Hondriti EH65

Hondriti su vrsta kamenih meteorita.

Većina hondrita je materija koja se nije mijenjala od nastanka Sunca, prije 4,56 milijardi godina. Skoro svi hondriti sadrže hondrule - male, plinovite kuglice stvorene u vrijeme stvaranja sunčevog sistema. Nekadašnji hondriti koji su izmijenjeni usljed djelovanja velikih temperatura ili udarca nazivaju se ahondriti i mnogo su rjeđi od hondrita.

Hondriti se dijele na nekoliko vrsta:

  • Obični hondriti
  • Ugljični hondriti
  • Enstatit hondriti
  • Rumuruti (R) hondriti

Obični hondriti[uredi | uredi izvor]

Ovo je najčešći tip kamenih meteorita. Dalje se klasifikuju po nivou željeza na L, LL i H, te po petrološkom stepenu brojevima 3 do 7. Petrološki stepen govori koliko su hondrule izmijenjene usljed izloženosti visokim temperaturama.

H (eng. high = visoko) hondriti imaju najveći maseni udio željeza (oko 27%). Još se nazivaju olivin-hiperstin hondriti.

L (eng. low = nisko) hondriti imaju oko 20% masenog udjela željeza i još se nazivaju amfoteriti.

Ugljični hondriti[uredi | uredi izvor]

Ovo su jedni od najsloženijih i najkompleksnijih meteorita. Rijetki su, sadrže organske materije te, što je još važnije, minerale koji sadrže vodu. To je dokaz da je voda bila prisutna pri stvaranju ovih meteorita. Dalje se dijele po hemijskim i minerološkim osobinama na pod-klase koje su dobile imena po pojedinim primjercima iz svake grupe: Ivuna (CI), Mighei (CM), Vigarano (CV), Ornans (CO), Karoonda (CK) i Renazzo (CR). Pored toga, dijele se i po petrološkom stepenu. Ovo je jedina klasa koja ima primjerke sa petrološkim stepenima 1 i 2, što označava meteorite izmijenjene djelovanjem vode.

Dva svjetski poznata meteorita su iz ove grupe, oba pala 1969. godine: Meteorit Allende (CV3) i Meteorit Murchison (CM2). Allende (Meksiko 1969) predstavlja jednu od najstarijih poznatih materija. Njegova starost procijenjena je na 4,56 milijardi godina, a sadrži međuzvjezdana zrnca koja su ostaci zvijezde koja je eksplodirala prije nastanka sunčevog sistema, a vjerovatno i pokrenula njegov nastanak. Murchison (Australija 1969) je meteorit za kojeg se, zbog visokog postotka vode od 12%, vjeruje da je kometskog porijekla. Do sada su u njemu pronađeno čak 92 različite aminokiseline od kojih samo 19 postoji na Zemlji.

Enstatit hondriti[uredi | uredi izvor]

Enstatit (E) hondriti su rijetki i neobični meteoriti. Od preko 2000 poznatih kamenih meteorita, samo 24 su Enstatiti. Neobični su po visokom udjelu minerala enstatita, te po tome što je željezo unutar meteorita uglavnom vezano u sulfide ili samostalno, a ne u silikatima ili oksidima. To ukazuje da su nastali u područjima siromašnim kisikom, vjerovatno unutar Merkurove orbite.

Kao i obični hondriti, E hondriti se dijele po postotku željeza i petrološkom stepenu. EH hondriti sadrže oko 30% željeza, a EL oko 25%.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]