Ideja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ideja (od antičko-grčkog ἱδέα) jest termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan pojam promišljanja unutar filozofije. Ideja je tako filozofska veličina koja različitim pristupima upućuje na koncept apriorne mentalne slike. Po Platonu ideja je osnova ontološke stvarnosti, ona je praslika. Po njemu ideje stvaraju motiv preko kojeg biva svijet, to su forme s kojima ga je Demiurg stvorio. Po Kantu ideja je praslika upotrebe razuma, transcendentan pojam koji prekoračuje granicu saznatljivosti. Hegel ideji daje atribut jedino realnog bića. Po njemu ona je pojam, realitet pojma i jedinstvo jednog i drugog, ona je vječno proizvođenje. Po Šopenhaueru ona je svaki određeni i čvrsti stepen objektivizacije volje, ona je stvar po sebi koja je tuđa mnoštvu, njeni stepeni prema svim pojedinim stvarima odnose se kao njihovi vječni oblici ili njihovi obrasci.

U analitičkoj psihologiji[uredi | uredi izvor]

Shvatanje ideje kao primarne, osnovne, odnosno apriorne egzistentne količine Jung pripisuje njenoj vezi sa iskonskom slikom. Po njemu ideja nastaje kao i arhetip svugdje i svagda, ali se razlikuje po njenoj racionalnoj obradi na koju značajan utjecaj imaju vrijeme i okolnosti. Ideja vodi porijeklo iz iskonske slike i od nje dobiva kvalitet samostalnosti, to je razlog što joj neki filozofi pripisuju transcendentalnost. Po njemu ideja nije transcendentna, tu kvalitetu pripisuje iskonskoj slici koja je bezvremena, jer je oduvijek i svugdje kao sastavni dio data ljudskom duhu. Iskonska slika nikada nije načinjena, ona postoji oduvijek te iz sebe ulazi u opažanje. Po Jungu ideja je psihološka količina koja u svojoj praktičnosti ne određuje samo mišljenje, već i osjećanje. Za introvertni stav ona predstavlja primum movens, za ekstravertni ona je produkt.

Izvor[uredi | uredi izvor]

  • Psihološki tipovi (Carl Gustav Jung)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]